Predstavljanje 6. godišnjaka Biliga, u izdanje udruge Hercegovačka kulturna baština te predstavljanje knjige „Proboj – priča o jednom hrvatskom hercegovačkom selu” autora Ante Čuvala upriličeno je u srijedu.
Događaj je održan u hotelu Bigeste, u okviru obilježavanja Dana Grada Ljubuškog, a nazočnima su ih predstavili, uz autora, publicistica i književnica Vesna Slobođan i profesorica hrvatskog jezika Ljiljana Herceg.
– Šesti broj godišnjaka Biliga sadržajno je bogat te na 207 stranica, osim kalendara i događajnice, iz pera uspješnih suradnika donosi priloge iz područja povijesti, kulture, kao i kulturna događanja iz svih općina u Hercegovini. Idejni začetnik ovog potvrđenog projekta i suosnivač udruge prof. dr. Ante Čuvalo uspio je u svojoj namjeri – našu baštinu u duhu jednog naroda postaviti u zajednički kulturni okvir uslijed nasrtaja nekih suvremenih pokreta, koji već u dobroj mjeri narušavaju sve moralne i identitetske vrijednosti, očuvanje naše kulturne baštine poprima još veće značenje, a čemu je godišnjak upravo posvećen – u uvodnom dijelu kazala je publicistica i književnica Vesna Slobođan.
Prof. Ljiljana Herceg je naglasila da prof. Čuvalo na radu knjige pristupa na znanstveno-objektivan način, dok s druge strane s velikim zanosom i dubokim osjećajem ljubavi i poštovanja ispisuje stranice povijesti Proboja.
– Ona oživotvoruje minulo vrijeme i svijet kojem autor pripada i koje je odredilo njegovo odrastanje. Prof. Čuvalo egzaktno i vjerodostojno rekonstruira život ljubuškog kraja i Proboja, nadograđujući na tu objektivnu matricu brojne aspekte osobnog i šireg društvenog plana – kazala je Herceg.
Autor, govoreći o knjizi „Proboj – priča o jednom hrvatskom hercegovačkom selu” i o važnosti sela i seljaka kroz povijest istaknuo je: – Knjiga podjednako oslikava i druga naša sela, jer isto smo jeli, isto smo pjevali, isto smo se oblačili… Zašto pišem o selu? Moj naglasak na selu je zato što su selo i seljaci, u Bosni i Hercegovini odigrali ulogu koju mi često zaboravljamo. Kroz povijest, da nije bilo sela, mi ne bi uopće opstali. Ako uzmete povijest Europe, tu su veliku ulogu odigrali Crkva i plemići. Oni su sačuvali jezik, zakone, društveni život, kulturu, identitet. Prije dolaska Turaka i u Bosni i Hercegovini isto je bilo, a njihovim dolaskom je sve srušeno. Ostali su samo temelji – ostalo je selo, ‘šaka’ fratara i mali broj popova glagoljaša. Taj seljak, koji je bio nepismen, koji je bio maltretiran, koji je radio kao rob, sačuvao je ono što je bio.
U glazbenom dijelu programa nastupila je Rebeka Selak, polaznica Srednje glazbene škole Ljubuški.
Vrisak.info
