Sve manje Hercegovaca odlazi u inozemstvo, a sve više ih se vraća u rodni kraj. Razlozi su brojni, od promijenjene ekonomske slike u Europi do sve boljih poslovnih prilika kod kuće. Jedna od takvih priča dolazi iz Gruda, gdje je povratnik iz Njemačke uspješno pokrenuo vlastiti posao, piše Večernji list.
Vrijeme masovnih odlazaka iz Hercegovine trbuhom za kruhom polako postaje stvar prošlosti. Posljednjih godina primjetan je zaokret, broj odlazaka opada, dok se sve više ljudi vraća u rodni kraj nakon rada u inozemstvu. Sve češće ističu kako se nekadašnja financijska prednost života i rada u zapadnoj Europi značajno smanjila, dok se istodobno u Hercegovini otvaraju nove mogućnosti za zaposlenje i razvoj vlastitog posla.
Povratak nakon gotovo sedam godina
Jedan od primjera tog trenda je Gruđanin Marko Mikulić, koji se nakon gotovo sedam godina provedenih u Njemačkoj odlučio vratiti kući. Zajedno sa svojim kumom Stjepanom Stipićem pokrenuo je obrt za održavanje vrtova, a danas posluju na području od Gruda i Blidinja pa sve do Čitluka i Čapljine.
Marko se u Grude vratio prije godinu dana. Odluku je, kaže, donio zbog obitelji, ali i zbog želje za životom u rodnom kraju. Danas ističe kako ni u jednom trenutku nije požalio što se vratio, naglašavajući da je Njemačka u međuvremenu postala potpuno drukčija zemlja od one u koju je došao prije šest i pol godina.
“Ogromna je razlika u Njemačkoj između onoga kada sam ja došao i kada sam otišao. To jednostavno više nije ista zemlja. Njemačka je prošlo vrijeme”, priča Marko za Večernji.
Dodaje kako je zahvalan na svemu što mu je život u Njemačkoj pružio jer je ondje stekao radne navike, disciplinu i vrijedno životno iskustvo.
“Tamo se čovjek nauči disciplini i prođe životnu školu u kojoj si prepušten sam sebi, gdje nema nikoga ni ručak da ti skuha.”
Sve manja razlika između Njemačke i Hercegovine
Prema njegovim riječima, najveća promjena posljednjih godina dogodila se upravo u ekonomskoj računici života u Njemačkoj. Rast troškova života gotovo je izbrisao razliku u odnosu na Hercegovinu.
“Kada sam tek došao u Njemačku, kebab je bio 4,29 eura, a kada sam odlazio, cijena mu je skočila na čak 8,50 eura. Došli smo na isto i tamo i ovdje. Cijene jesu brutalne i u Hercegovini, to svi vidimo, ali ono što me pozitivno iznenadilo kada sam se vratio jest da se drastično promijenio odnos prema radniku. Sada ovdje ima puno više izbora i posla”, naglašava Marko.
Upravo ga je ta spoznaja potaknula da se okuša u vlastitom poslu.
Od jedne okućnice do uspješnog obrta
Ideja za pokretanje obrta rodila se sasvim spontano. Kada Stjepanova tetka nije uspjela pronaći nikoga tko bi joj uredio dvorište, Marko i Stjepan odlučili su sami prihvatiti posao. Nakon toga uslijedili su novi pozivi, a vrlo brzo postalo je jasno da na tržištu postoji velika potražnja za takvim uslugama.
Stjepan je zbog toga napustio tvrtku u kojoj je radio punih 14 godina, a prvu godinu poslovanja kumovi su gotovo svu zaradu ulagali u profesionalne strojeve, alat i opremu. Danas njihov obrt Evergreen posluje punim kapacitetom.
Najčešći klijenti su starije osobe koje više nisu u mogućnosti same održavati svoja dvorišta, zaposleni ljudi koji nemaju dovoljno vremena, ali i Hercegovci koji žive u Njemačkoj, Irskoj ili Hrvatskoj te žele da njihove okućnice ostanu uređene tijekom cijele godine.
Njihove usluge obuhvaćaju košnju trave, oblikovanje živica, sadnju ukrasnog bilja, orezivanje voćaka, čišćenje zapuštenih površina te redovito mjesečno ili godišnje održavanje vrtova.
“Posadili smo, kažu kroz smijeh, već ‘cvića i cvića’. Ma radimo sve i svašta”, ističu, dodajući kako nisu mogli ni zamisliti da će jednoga dana živjeti upravo od tog posla.
Ljudskost važnija od zarade
Iako se posao ubrzano razvija, a dugoročni plan uključuje širenje na područje Dalmacije, Marko i Stjepan ističu kako im je odnos prema ljudima i dalje na prvome mjestu.
“Najviše nas zovu starije osobe. Čak i bakama okopavamo rajčice ako nema tko drugi uskočiti. Što ćemo od bake koja ima više od 80 godina nego pomoći? Umorimo se, naravno, leđa osjete tempo, ali ne žalimo”, pričaju dvostruki kumovi.
Povratak koji potvrđuje novi trend
Priča Marka Mikulića pokazuje kako se posljednjih godina mijenja odnos prema radu i poduzetništvu u Hercegovini. Sve veći broj povratnika iz inozemstva prepoznaje priliku za stvaranje vlastitog posla upravo u rodnom kraju, oslanjajući se na iskustvo stečeno u inozemstvu, ali i na rastuću potražnju za različitim uslugama.
Uz spremnost na fizički rad, stečenu disciplinu i poduzetničku inicijativu, mnogi danas procjenjuju kako je moguće ostvariti stabilan prihod bez odlaska preko granice, što je do prije samo nekoliko godina bilo teško zamislivo.
Vrisak.info
