Promotivno-ocjenjivačka izložba i jubilarna 10. znanstveno-stručna radionica na temu “Šipak” održana je u utorak u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru.
Ravnatelj FAZ-a u Mostaru Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja zajedno s proizvođačima promovirati uzgoj i proizvodnju šipka, odnosno dignuti površine pod šipkom.
– Ove godine naglasak je na divljem šipku, odnosno o njegovim prednostima. Ova vrsta šipka u Hercegovini je veliki izvor C vitamina i jako je značajna za zdravlje ljudi. Moram kazati kako površine pod šipkom ipak nisu na razini na kojoj smo mi željeli, one trenutno iznose oko 55 hektara i ova proizvodnja nije zaživjela u onom smislu koji smo planirali – kazao je Ivanković.
Što se tiče površina, Ivanković je u izjavi za medije kazao kako one stagniraju iz razloga što nema stimulativnih mjera.
– Nema onog neophodnog poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da se ta situacija u 2020. godini ipak mijenja u smislu stimuliranja, podizanja dugogodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline i vinove loze i svega ostalog što je značajno za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom – istaknuo je Ivanković.
Dodao je kako FAZ i ovakve manifestacije uvijek promoviraju potrošnju šipka u svježem, a još više u prerađenom stanju.
– Turska ima preko 100 prerađenih proizvoda na bazi šipka i vrlo je jasan put kojim mi moramo krenuti. Mi u Hercegovini imamo cijeđene sokove od naranče i limuna, međutim trebali bi imati i cijeđeni sok od šipka, a ako je moguće i od divljeg šipka – naveo je Ivanković.
Diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva Aida Kohnić naglasila je kako divlji šipak ili ljutunac ima velike nutritivne i zdravstvene vrijednosti.
– U zadnje vrijeme favoriziramo ljutunac, ali i svaku sortu koja se pokaže dobrom na terenu, a konkretno radi se o ciparskom šipku. To je vrsta slatkog šipka i sadi se prvenstveno radi konzumacije u svježem stanju, ali se može preraditi i u sok. Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka i nadam se da će se to jednog dana i dogoditi – dodala je Kohnić.
Stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo u FAZ-u Miro Barbarić ustvrdio je kako su na ovom događaju predstavljene autohtone vrste šipka u Hercegovini, ali i introducirane poput već navedenog ciparskog.
– Ciparski šipak pokazuje jako dobre rezultate u našem podneblju, izrazito je atraktivan jer je kod njega, za razliku od svih drugih, izražena crvena boja ploda i sazrijeva jako rano što se poklapa s turističkom sezonom, dok se ostali šipci nalaze u jesenskom periodu – kazao je Barbarić.
Dodao je kako je današnja tema razgovora bila i prilagođavanje divljeg šipka plantažnim naseljima gdje bi se moglo imati i do 1700 stabala na jednom hektaru.
Dosadašnje teme bile su ocjenjivanje plodova barskoga šipka i glavaša koji su najučestalije sorte šipka, ali i drugih, gdje su se dodjeljivala prva, druga, treća mjesta i plakete, a ove godine će se svima dodijeliti zahvalnice za deset godina sudjelovanja na ovoj manifestaciji.
Vrisak.info
