Komentar: U prezbiteriju (svetište) se nalazi stari oltar, uzdignut s nekoliko stepenica s tepihom i odijeljen ogradom (balustradom). Tijekom gotovo dvije tisuće godina svećenik je misu govorio okrenut prema oltaru – odnosno prema istoku – dok su vjernici bili iza njega.
Taj položaj simbolizirao je da svi zajedno mole prema Bogu, a ne jedni prema drugima (usp. Mt 24,27: „Kao što munja izlazi od istoka i bljesne do zapada, tako će biti i dolazak Sina Čovječjega“).
Taj se način slavljenja zove “ad orientem” (lat. „prema istoku“). Promjena je uslijedila nakon Drugoga vatikanskog koncila (1962.–1965.). Današnji oltar postavljen je 1978. godine.
Svi vitraji i prozori izrađeni su 1912., a postavljeni oko 1914. godine. Vitraji za širokobriješku crkvu, osim četiriju izrađenih u Beču, nastali su u staklarskoj radionici Dedić–Koch u Zagrebu, kasnije Dedić–Koch–Marinković (nakon oštećenja u II. Svjetskom ratu restaurirani su i obnovljeni).
Crkva je iznutra ožbukana 1939. godine, a električnom rasvjetom osvijetljena oko 1938. godine (fratarska hidrocentrala puštena je u pogon 1936. godine).
Na lijevoj strani fotografije vidi se drvena propovjedaonica, s koje je svećenik ili propovjednik govorio narodu, tumačio Sveto pismo i držao propovijedi.
Izrađena je od drveta, bogato ukrašena rezbarijama te ima mali krov iznad govornika.
U crkvi je vidljivo nekoliko klupa te vjerojatno krstionica smještena u središtu prostora.
Krstionica ima četvrtasti drveni postament s ukrasima dvaju anđela koji kleče s obje strane križa u obliku sidra — to je simbol vjere i nade (sidro = nada, križ = vjera). Oko nje se nalaze svijećnjaci, što dodatno potvrđuje njezinu liturgijsku ulogu.
Datum: oko 1939. / Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina. / Autor fotografije: Nije specificirano / Arhiv: Franjevački samostan Široki Brijeg
Vrisak.info
