Duhanska stanica u Ljubuškom već desetljećima predstavlja jednu od najvažnijih, ali i najosjetljivijih tema za žitelje ovoga grada.
Izgrađena davne 1880. godine, u vrijeme austro-ugarske uprave, bila je prvo zdanje te namjene u Hercegovini i više od stoljeća snažan gospodarski oslonac ljubuškoga kraja.
Impozantni kameni kompleks, podignut u prepoznatljivoj majstorskoj izvedbi tadašnjih neimara i arhitekata, u svom je punom obujmu imao 11 magazina u kojima se duhan skladištio, obrađivao i klasificirao.
Sve do osamdesetih godina 20. stoljeća Duhanska stanica hranila je brojne obitelji i bila jedan od simbola industrijskog razvoja Ljubuškog, piše Večernji list.
No ratna razaranja devedesetih, promjena društveno-gospodarskog sustava, neuspjeli pokušaji privatizacije, požari i višegodišnje zapuštanje doveli su do ozbiljne devastacije ovog vrijednog prostora.
Veći dio kompleksa završio je u vlasništvu Županije Zapadnohercegovačke, pod upravljanjem županijske Agencije za privatizaciju, dok je manji dio ostao u rukama malih dioničara.
Dug put povratka Gradu
Još 2005. godine tadašnji općinski načelnik Nevenko Barbarić pokrenuo je inicijativu za povrat Duhanske stanice u općinsko, odnosno gradsko vlasništvo. Iako volje nije nedostajalo, administrativne i pravne zapreke godinama su kočile rješenje ovog pitanja.
Tek 2023. godine Skupština ZHŽ-a, na prijedlog Vlade Županije, dala je suglasnost da se neprivatizirani dio kompleksa vrati Gradu Ljubuškom.
Ugovor o povratu imovine 22. rujna 2023. godine potpisali su predsjednik Vlade ZHŽ-a Predrag Čović i gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.
Grad je time dobio u posjed oko 20.000 četvornih metara prostora, uključujući i oko 7000 četvornih metara u magazinu 7, koji se sastoji od prizemlja i četiri kata.
Regulacijski plan i uključivanje javnosti
Nakon povrata imovine Gradsko vijeće Ljubuškog imenovalo je devetočlano Vijeće regulacijskog plana “Duhanska stanica Ljubuški”, zaduženo za stručno praćenje svih faza izrade regulacijskog plana.
U suradnji s JP Parkovi očišćen je zapušteni i zarasli prostor, a sredinom prosinca prošle godine donesena je odluka o službenom pristupanju izradi regulacijskog plana.
Izrada plana povjerena je Institutu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a obuhvatit će razdoblje od 2025. do 2035. godine.
Riječ je o prostoru površine 3,79 hektara u samom središtu grada, omeđenom ključnim gradskim ulicama. Rok za izradu dokumentacije je 12 mjeseci, a sredstva će biti osigurana iz gradskog proračuna.
Predsjednik Vijeća regulacijskog plana, arhitekt Amir Konjhodžić, ističe kako će plan jasno definirati urbanističke i tehničke uvjete gradnje, namjenu prostora te uskladiti interese Grada, privatnih vlasnika i građana.
“Kada plan bude završen, bit će upućen na javnu raspravu. Svi zainteresirani imat će priliku iznijeti svoje mišljenje, postavljati pitanja i sudjelovati u donošenju odluke”, naglašava Konjhodžić.
Presudni trenuci za središte grada
Gradonačelnik Vedran Markotić 17. prosinca 2025. godine uputio je javni poziv za dostavu prijedloga planskih rješenja za regulacijski plan, pozvavši vlasnike nekretnina, korisnike prostora i sve zainteresirane građane da se aktivno uključe. Rok za dostavu prijedloga je 30 dana od dana objave poziva.
Pred Ljubuškim su, kako ističu mnogi, presudni trenuci koji će odrediti arhitektonsku, funkcionalnu i estetsku sliku gradskog središta.
Duhanska stanica, godinama doživljavana kao “vječna tema i tiha patnja”, sada ima priliku postati prostor novog života, ponosa i zajedničkog identiteta.
U prilog ozbiljnosti namjera govori i činjenica da je u gradskom proračunu Ljubuškog za 2026. godinu za stavku “Rekonstrukcija prostora Duhanske stanice” planirano 1,5 milijuna konvertibilnih maraka.
Hoće li nekadašnje industrijsko zdanje ponovno postati srce grada, ovaj put u novom ruhu, ovisit će o odlukama koje se donose upravo sada.
Vrisak.info
