Čerigaj, smješten na uzvisini, od milja zvan orlovsko gnijezdo, odakle su fratri počeli nadlijetati ovaj kraj i cijelu Hercegovinu ne bi li dosegli razvoj duhovne, kulturne i civilizacijske dosege kakve su viđali po Europi dok su se školovali u prvom redu za svećenike – duhovnike svome narodu, a zatim i za doktore (fra Mato Nikolić), kirurge (fra Mihovil Sučić), profesore na taj način donoseći u BiH umijeća koja će oplemeniti našeg čovjeka i cijelu BiH.
Hercegovački franjevci napuštaju Kreševo i Bosnu Srebrenu, kojoj pripadaju od njezina početka 1340. godine, 16. svibnja 1844. na horizontu umornih fratara od puta Kreševa ukazalo se mjesto Čerigaj gdje načiniše prvo konačište i skovaše planove kako uzdignuti misao i duh izmorenog svijeta ovoga kraja.
Tog su dana iz crkve sv. Katarine u Kreševu put Hercegovine krenuli meštar fra Martin Ćorić- Beljo s dvojicom novaka i nekoliko đaka. Nakon tri dođoše u župne kuće u Mostarskom Gracu i na Čerigaju. Već od 6. veljače 1844.godine franjevci imaju dopuštenje generalne uprave Franjevačkog reda i Kongregacije za raširenje vjere dopuštenje za izgradnju samostana u Hercegovini. Ovim činom su prekinuli dugo i teško vrijeme turskog ugnjetavanja koje traje sve tamo od rušenja zadnjih franjevačkih samostana sv. Ante Padovanskog u Mostaru i sv. Katarine u Ljubuškom 1563.godine.
Fra Petar Bakula piše kako je stvarno zajednica hercegovačkih franjevaca bila utemeljena 1847., istim onim dekretom kojim je 18.rujna te godine bio ustanovljen posebni vikarijat za Hercegovinu. Pravno je međutim kustodija bila odijeljena od Bosne tek 1852. Propaganda je izdala dekret o osnutku Hercegovačke franjevačke kustodije 3. listopada 1852. Kustodija će 1892.godine biti uzdignuta na razinu provincije.
Na Čerigaju, selu blizu Širokog Brijega nalaze se dvije Fratarske kuće. Mještani ih zovu Fratarskim kućama jer su ih načinili fratri i jer su fratri u njima stanovali. Na tom mjestu nalaze se i sada dvije župske kuće na zemljištu Kraljevića. Onu staru sagradio je o. Jakov Kraljević, a drugu noviju o. Nikola Kordić. Fra Petar Bakula god. 1867. u svom Šematizmu, govoreći o Čerigaju i Fratarskim kućama, zapisuje: “Ova župa koja se nekada zvala Blato, starija je nego što možemo dokazati. Ima ih koji misle da su misionari nekada stanovali u Blatu, u mjestu sada nepoznatom, i da je stoga župa dobila ime Blato.
Svake godine okupi se veliki broj vjernika oko stare crkve na Čerigaju gdje se slavi misno slavlje. Pogledajte našu fotogaleriju s Čerigaja iz 2020. godine.
Vrisak.info
