Cijena zlata u četvrtak je porasla nakon što su oslabjeli američki dolar i prinosi na američke državne obveznice, dok ulagači s posebnom pozornošću očekuju ključne podatke o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama koji bi mogli utjecati na odluku američke središnje banke o kamatnim stopama, prenosi Reuters.
Zlato je poskupjelo 0,8 posto, na 4422 dolara po unci, nakon što je u prethodnom trgovanju njegova cijena pala na najnižu razinu u gotovo mjesec dana. Terminski ugovori na zlato istodobno su porasli 1,2 posto, na 4467,60 dolara.
Pad vrijednosti američkog dolara pogoduje zlatu jer ga čini jeftinijim kupcima koji koriste druge valute. Dodatnu potporu cijeni pružio je i pad prinosa na američke državne obveznice. Budući da zlato, za razliku od obveznica, ne donosi kamatu, niži prinosi smanjuju oportunitetni trošak njegova držanja.
U fokusu podaci o zaposlenosti u SAD-u
Ulagači sada čekaju izvješće o stanju na američkom tržištu rada, koje bi trebalo biti objavljeno u petak. Podaci bi mogli snažno utjecati na očekivanja tržišta o sljedećim potezima Federalnih rezervi (Fed) i kretanju kamatnih stopa.
Slabiji podaci o zapošljavanju mogli bi smanjiti očekivanja o povećanju kamatnih stopa u rujnu, što bi dodatno moglo potaknuti cijenu zlata. Na tržištima se trenutačno procjenjuje oko 63 posto vjerojatnosti da će Fed ovog mjeseca povećati kamatnu stopu.
„Izvješće o zaposlenosti vjerojatno će biti najvažniji događaj ovog tjedna. Ako podaci budu slabiji od očekivanja i smanje se izgledi za povećanje kamatnih stopa u rujnu, cijena zlata mogla bi dodatno porasti“, rekao je Ilya Spivak, voditelj globalne makroekonomije u kompaniji Tastylive.
Zlato se tradicionalno smatra zaštitom od inflacije, dok više kamatne stope povećavaju trošak njegova držanja jer plemeniti metal ne donosi kamatu.
Rast su zabilježili i ostali plemeniti metali. Cijena srebra porasla je 0,7 posto, na 65,79 dolara po unci, platina je ojačala 0,8 posto, na 1773,59 dolara, dok je paladij poskupio jedan posto, na 1358,78 dolara po unci.
Vrisak.info
