Tijekom prvih 11 mjeseci ove godine, Bosna i Hercegovina zabilježila je najveću ekonomsku suradnju sa svojim susjedima Hrvatskom i Srbijom, no ta suradnja ponovno je bila praćena značajnim deficitom u vanjskoj trgovini, koji je premašio četiri milijarde KM za obje zemlje.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), tijekom 2023. godine Bosna i Hercegovina je uvezla proizvode iz Hrvatske u vrijednosti od 5,41 milijardi KM, dok je istovremeno izvezla robu u vrijednosti od 2,86 milijardi KM. Ovaj trgovinski deficit prema Hrvatskoj iznosi 2,55 milijardi KM.
Nakon Hrvatske, Srbija je bila drugi najveći trgovinski partner BiH.
Uvezeno je proizvoda iz Srbije u vrijednosti od 3,83 milijarde KM, dok je BiH izvezla robu u vrijednosti od 1,73 milijarde KM.
Deficit u trgovini sa Srbijom iznosio je oko 2,1 milijardu KM.
Ove dvije zemlje, Hrvatska i Srbija, čine najveći dio ukupnog deficita u vanjskoj trgovini BiH.
Naime, ukupni deficit BiH u vanjskoj trgovinskoj razmjeni sa svijetom za 11 mjeseci 2023. godine dostigao je rekordnih 12,88 milijardi KM, pri čemu je vrijednost izvoza BiH iznosila 16,09 milijardi KM, dok je uvoz bio znatno veći, 28,97 milijardi KM.
Ostali trgovinski partneri
Iako je najveći deficit zabilježen u trgovini s susjedima, BiH je imala značajnu trgovinsku razmjenu i s drugim europskim zemljama.
Na primjer, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti od 2,42 milijarde KM, dok je izvoz iz BiH u Njemačku iznosio 2,31 milijardu KM, što ukazuje na gotovo izjednačenu trgovinsku razmjenu.
Iz Slovenije je BiH uvezla proizvoda u vrijednosti od 2,39 milijardi KM, dok je izvoz u ovu zemlju iznosio 1,44 milijarde KM, a iz Italije je uvezeno roba u vrijednosti od 2,14 milijarde KM, dok je izvoz iznosio 1,18 milijardi KM.
S druge strane, BiH je imala pozitivan saldo u trgovinskoj razmjeni s Crnom Gorom, gdje je izvoz iznosio 607 milijuna KM, dok je uvoz bio samo 201 milijun KM.
Turska i Nizozemska
Trgovinska razmjena s Turskom i Nizozemskom pokazuje zanimljive razlike. Naime, BiH je iz Turske uvezla robu u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, dok je izvoz u Tursku bio znatno manji, svega 403 milijuna KM.
Slična situacija je i s Nizozemskom, gdje je izvoz iznosio 360 milijuna KM, a uvoz iz ove zemlje bio je 738 milijuna KM.
Analiza ekonomista: Razumijevanje deficita
Ekonomist Admir Čavalić ističe da BiH već dugi niz godina ima trgovinski deficit s susjednim zemljama, posebno s Hrvatskom i Srbijom, što je rezultat specifične strukture proizvoda koji se uvoze i izvoze.
“BiH je tradicionalno više fokusirana na tržište poslovne potrošnje, dok su proizvodi iz Hrvatske i Srbije orijentirani prema tržištu finalne potrošnje, odnosno krajnjim potrošačima. Potrošačke navike i lojalnost brendu teško se mijenjaju, te će ove razmjene vjerojatno ostati nepromijenjene u doglednoj budućnosti. Ipak, postoji prostor za povećanje izvoza, pogotovo kroz diversifikaciju proizvoda koje plasiramo na međunarodna tržišta”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.
Zaključak
Bosna i Hercegovina suočava se s dugoročnim problemima u vanjskoj trgovini, koji uključuju veliki trgovinski deficit, naročito u odnosu na susjedne zemlje.
Iako je evidentan napredak u određenim sektorima, poput izvoza u Njemačku i Austriju, ukupna slika ostaje negativna.
Povećanje izvoza, naročito u sektoru finalnih proizvoda, moglo bi biti ključ za smanjenje deficita i dugoročnu ekonomsku stabilnost zemlje.
Vrisak.info
