Neizbježan proces pridruživanja BiH Europskoj uniji su i smanjenje te ukidanje carina na uvoz pojedinih proizvoda. Već početkom primjene privremenog sporazuma 1. srpnja 2008. počelo se s ukidanjem i snižavanjem stopa carina na određene proizvode, kako je i dogovoreno u pregovaračkom procesu između BiH i EU.
Za proizvode poput kozmetike, traktora, motocikala, namještaja, bijele tehnike, audio i videotehnike, elektroničke opreme i računala, alata, zatim sireva, povrća, voća, nepržene kave, pšenice, ječma, raži, voćnih sokova, biljnih masti i ulja, ali i mesa carine su ukinute.
Istina, to se odnosi isključivo na robu koja ima podrijetlo iz EU-a, a ne na svu robu koja se uvozi iz EU-a jer se za veliku količinu robe podrijetlom iz drugih dijelova svijeta vrši reeksport preko EU-a, a na takvu robu naplaćuje se carina po starim carinskim stopama. Međutim, građani nisu osjetili pojeftinjenje proizvoda. S druge strane, od početka primjene privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) do kraja prošle godine država je, zbog smanjenja i na kraju ukidanja carina za robu iz EU, izgubila 3,4 milijarde KM ili u prosjeku oko 385 milijuna KM godišnje.
Iz godine u godinu prihodi od carina su padali, a, očekivano, najmanje je prikupljeno u 2013. godini, kada su u potpunosti ukinute carine, i to svega 216 milijuna KM. Godine 2008., kada se na robu iz EU-a plaćala carina, BiH je po toj osnovi prikupila 651 milijun KM, a već sljedeće, kada je počela primjena privremenog SSP-a, svega 346 milijuna KM.
Od ukidanja carina i gubitka novca po toj osnovi, po mišljenju stručnjaka, mnogo je lošije uništavanje cijelih grana gospodarstva. Primjera radi, ukidanjem carina na određene proizvode domaći proizvođači, zbog tehnološke zaostalosti, nisu se mogli nositi s kolegama iz Europske unije i najbolji primjer za to je svinjogojstvo koje danas praktično ne postoji. S druge strane, industrija prerade pilećeg mesa u BiH danas je najrazvijenija u regiji te je značajno konkurentna zemljama Europske unije, i to zahvaljujući činjenici da su se carine na uvoz tog mesa u BiH zadržale najdulje.
– S carinama je trebalo zatezati. Mi smo to prihvatili, a vidimo da još zadugo nećemo ući u Europsku uniju. Tada je bila priča da, kad ukinemo carine, dobivamo pristup nekim fondovima, od čega, kao što vidimo, nema ništa – rekao je za Nezavisne Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Dodao je kako smo jednostavno tehnološki zaostali i jačanjem konkurentnosti to nismo mogli nadomjestiti.
– Puno lošije od gubitka novca po osnovi carina je uništavanje nekih grana industrije i gospodarstva – naglašava Vasić i kao primjer navodi industriju mesa. – Osim piletine, praktično i ne postoji industrija mesa jer je ukidanjem carina tržište preplavila uvozna roba s kojom se domaći proizvođači nisu mogli nositi – zaključuje Vasić.
