Podatak prema kojemu je u Federaciji BiH u svibnju potrošeno više od 5,5 milijardi maraka na kupnju proizvoda i usluga, a što je zaključak na koji upućuje podatak Porezne uprave Federacije o prometu preko fiskalnih uređaja, jasno svjedoči o porastu osobne potrošnje, što je s jedne strane objašnjivo i dalje visokim inflacijskim kretanjima, a s druge mogućnošću bolje kupovne moći.
Naime, ukupno evidentiran promet preko fiskalnih uređaja u navedenom mjesecu iznosio je 5.562,985.341 marku, što je za gotovo 214,3 milijuna maraka više u odnosu na svibanj protekle godine.
Prvih deset
Uvidom u poredak općina i gradova s najvećom evidentiranom potrošnjom preko fiskalnih uređaja u prvih deset se, očekivano, nalaze lokalne zajednice poput Mostara, Novog Grada Sarajevo, Tuzle, Ilidže, ali i znatno manji gradovi, poput Širokog Brijega, Tešnja i Lukavca – lokalnih samouprava koje su svojevrsni gospodarski fenomeni s obzirom na relativno mali broj stanovnika, ali s izraženom ekonomskom aktivnošću.
Na prvom mjestu u Federaciji BiH, kada govorimo o potrošnji, nalazi se Ilidža, a u kojoj je u svibnju zabilježen promet od 480,4 milijuna maraka, a koja je, osim toga, zabilježila i najveći porast u odnosu na svibanj prošle godine, i to za 90 milijuna maraka.
Slijedi općina Novi Grad Sarajevo s 441,7 milijuna maraka evidentiranog prometa, dok je na trećem mjestu Grad Tuzla s 333,1 milijun maraka prometa i značajnim porastom od 33,7 milijuna maraka u odnosu na lanjski svibanj. Četvrto mjesto drži Mostar s evidentiranim prometom od 313,7 milijuna maraka, a slijede Sarajevo Centar s 292,3 te Zenica s 228,6 milijuna maraka.
U društvu velikih gradova našli se i oni brojem stanovnika manji, no s respektabilnom ekonomskom aktivnošću koja se, uz ostalo, manifestira i kroz potrošnju preko fiskalnih uređaja.
Tako je ona u Tešnju u svibnju iznosila 226,6 milijuna maraka, u Lukavcu 149,9, a u Širokom Brijegu 142,7 milijuna maraka. Valja navesti i kako 7. mjesto po potrošnji drži općina Novo Sarajevo s 203 milijuna maraka
Od ukupnog broja instaliranih fiskalnih uređaja, 30% dostavlja dnevna izvješća s pojedinačnim iznosom računa, a 70% dostavlja zbirno dnevno izvješće fiskalnih računa. U odnosu na 31. svibnja 2023. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 5287, a evidentirani promet u svibnju 2024. godine veći je u odnosu na svibanj 2023. godine za 214,295.278,40 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. svibnja 2024. godine je Centar Sarajevo, na čijem je području instaliran 6741 fiskalni uređaj, dok je općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. svibnja 2024. godine Dobretići, na čijem je području instalirano šest fiskalnih uređaja.
Kada govorimo o stanju na tržištu rada, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. svibnja 2024. godine iznosio je 548.183, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.svibnja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 541.084, ovaj broj je veći za 7099.
Vidljivo je i kako je samo u mjesec dana zaposleno više od dvije tisuće ljudi, odnosno podatak s kraja svibnja je u odnosu na podatak o broju zaposlenih na dan 30. travnja 2024. godine veći za 2005.
Stanje u županijama
U kontekstu županija najveći broj zaposlenih bilježi Sarajevska županija, i to 149.462; slijede Tuzlanska sa 105.363, Zeničko-dobojska s 87.804 te Hercegovačko-neretvanska s 56.914 zaposlenih. U Srednjobosanskoj županiji zabilježeno je 52.118 zaposlenih po prebivalištu osiguranika, u Unsko-sanskoj 39.545, a u Zapadnohercegovačkoj 22.482 zaposlenih. Na osmom mjestu je Hercegbosanska županija s 11.766 zaposlenih, a nakon nje slijede Bosansko-podrinjska sa 7474 te Posavska s 5873 zaposlenih, piše Večernji list BiH.
Značajno je napomenuti i kako većina županija bilježi porast broja zaposlenih, a kada se tome dodaju i novi programi zapošljavanja koji bi se trebali realizirati u ovoj godini, za očekivati je i još bolje pokazatelje iduće godine u ovo vrijeme.
Vrisak.info
