Pandemija koronavirusa povećala je razinu siromaštva u Bosni i Hercegovini. Procjene nevladina sektora su kako u BiH više od 800.000 ljudi živi u siromaštvu. Usporavanje gospodarstva i posljedični gubitak zaposlenja i primanja negativno su utjecali na prihode kućanstava u 2020. godini. Građani Bosne i Hercegovine i Albanije imaju najlošiji životni standard u odnosu na ostale stanovnike Europe, pokazuju podaci Eurostata, piše Večernji list BiH.
Najbolji Luksemburg
Prema njihovoj statistici, stvarna individualna potrošnja u BiH iznosi 59% ispod prosjeka zemalja Europske unije i stagnira već 3 godine s obzirom na to da su podaci za 2017., 2018. i 2019. identični. Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o bruto domaćem proizvodu (BDP), gdje smo opet na samom europskom dnu. Tako je u 2019. godini BDP u Bosni i Hercegovini iznosio 32% od europskog prosjeka, što je rezultat identičan onom iz 2018. godine, a bolji je za 1% u odnosu na podatke iz 2017. Ruže ne cvjetaju ni u susjedstvu, točnije Hrvatskoj, koja se nalazi na pretposljednjem mjestu kada je riječ o zemljama članicama Europske unije. Iza nje se nalazi jedino Bugarska. Ipak, Hrvatska je daleko ispred BiH, pa građani BiH odlaze u tu zemlju na privremeni rad ili se pak trajno iseljavaju. Najveće iznenađenje, prema ovim podacima, je Turska koja među zemljama kandidatima ima najveći rast životnog standard, a pretekla je već dvije članice Unije.
Tako prosječni Turčin, prema podacima Eurostata, danas više troši (67% prosjeka EU-a) od stanovnika Bugarske (58%) i Hrvatske (66%) te se nalazi uz rame s Mađarskom (67%). Također, Turska ima veći standard i od Crne Gore (60% prosjeka EU-a), Srbije (49%), Sjeverne Makedonije (42%), BiH (41%) i Albanije (39%). Iznad prosjeka EU-a nalazi se skupina zemalja koju predvodi Luksemburg koji je, prema stvarnoj individualnoj potrošnji, na 135% prosjeka EU-a, a slijede Njemačka (122%), Austrija (118%), Danska (116%)…
Posljedice pandemije
Posljedice širenja koronavirusa osjetio je gotovo svaki mali čovjek u BiH. Bez posla je ostalo najviše onih koji su radili “na crno” za minimalne plaće. Poznato je kako prehrana u bogatijim zemljama čini manju stavku u potrošnji; što je zemlja bogatija, hrana odnosi manje prihoda, a što je zemlja nerazvijenija i siromašnija, hrana više znači za njezine stanovnike.
Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin kućanstvima u Europskoj uniji odnijeli gotovo četvrtinu kompletne potrošnje, 3850 eura po stanovniku, dok je prehrana iziskivala gotovo upola manju potrošnju od 13% i na hranu je po stanovniku odlazilo 2130 eura. S druge strane, građani BiH troše najviše upravo na hranu. Naime, na nju ide gotovo polovina potrošačke košarice. Tako je četveročlanoj obitelji mjesečno samo za hranu potrebno nešto više od 900 KM ili gotovo cijela prosječna plaća. S druge strane, ni dvije minimalne plaće nisu dovoljne za pokrivanja troškova prehrane obitelji. Uzimajući u obzir ove podatke, ne čudi što smo na europskom dnu po potrošnji jer građani, uz najbolju volju, nemaju novca za trošenje.
Prije koronakrize svaki šesti stanovnik BiH preživljavao je s 90 do 150 KM mjesečno, odnosno tri do pet maraka dnevno, a broj siromašnih procjenjivao se na 800 do 900 tisuća. Dakle, realno je očekivati kako će broj siromašnih porasti najmanje na milijun stanovnika. Istina je kako ljudi odlaze iz BiH, ali odlaze oni koji imaju potencijala za napredak, a u zemlji ostaju siromašni i marginalizirani.
U BiH u opasnosti od siromaštva nisu samo radnici “na crno” nego i tisuće onih koji su zbog koronakrize ostali bez posla ili su spali na minimalac te vojska umirovljenika koji su mizerne mirovine do sada dopunjavali doznakama od djece i rođaka iz inozemstva.
Vrisak.info
