Studenti u BiH rijetko se imaju priliku u praksi upoznati sa zanimanjem koje su odabrali. Razloga za to je više.
Dio studenata radije bira ljetovanja nego mogućnost usavršavanja i stručne prakse u raznim kompanijama što u BiH, što izvan nje, smatraju predstavnici studentskih organizacija, piše Večernji list BiH.
S druge strane, tek manji broj tvrtki i organizacija uopće nudi mogućnost ovakve vrste usavršavanja. Mala zainteresiranost Merim Serdarević, predsjednik Studentskog parlamenta sarajevskog sveučilišta, kaže da je nedostatak prakse veliki problem s kojim se suočava visoko obrazovanje u BiH te da je to najviše vidljivo nakon završetka studija prilikom zapošljavanja.
“Kada su u pitanju ferijalne prakse, zainteresiranost je mala. Postoji više čimbenika zbog čega mladi ne žele ići na ljetnu praksu, to je odraz općeg stanja među mladima, jer je mala zainteresiranost za prakse u privatnom sektoru i, nažalost, svi bi da ništa ne rade i dobivaju plaću, odnosno da se zaposle u javnom sektoru – rekao je Serdarević.
Naglasio je kako bi se moglo reći da studenti radije biraju ljetovanje nego ljetne prakse i pozvao studente da mijenjaju svijest i stječu radne navike.
– Razdoblje studiranja treba iskoristiti za stjecanje radnih navika i dalje ih treba razvijati. Treba ljetovati, ali treba i zaraditi za ljetovanje – kaže Serdarević.
Dodao je kako je vrlo mala zastupljenost praksi u BiH i ona se više nudi u inozemstvu, jer kod nas to nije sustavno razvijeno, te da su to uglavnom pojedinačni slučajevi u određenim gospodarskim društvima. Jedan student iz Banje luke kaže kako ima priliku ići na praksu u jednu tvrtku, ali da to neće prihvatiti jer ne plaćaju ni marku.
– Radije ću na more, imam tetku u Crnoj Gori, nego drugom raditi besplatno – kaže on.
Potrebe na tržištu Praksa bi, u svakom slučaju, pomogla studentima usavršiti se, odlučiti hoće li nastaviti studirati na studiju koji su upisali, ali bi ujedno pokazala i kolika je potreba na tržištu za kojim zanimanjem. Ova tema razmatrana je nedavno i na Vladi FBiH, kroz informaciju o usklađenosti tržišta rada i visokoobrazovnog sustava.
U spomenutoj informaciji konstatirano je kako neke sredine više vode brigu o suradnji sa sudionicima na tržištu rada u svrhu kreiranja uspješnijih upisnih politika. Kao jednu od dobrih praksi navode djelovanje IAESTE, udruge za međunarodnu razmjenu studenata radi stručne prakse. IAESTE (The International Association for the Exchange of Students for Technical Experience) LC – lokalni centri u BiH – i na godišnjoj razini ugovore i realiziraju desetke razmjena studenata radi stručne prakse.
– Zahvaljujući činjenici da su gospodarstvenici iz FBiH potpisali ugovore o prihvaćanju stranih studenata na stručnu praksu, studenti iz BiH imaju mogućnost ostvariti studentski praksu u oko 80 zemalja svijeta te su bili u prilici obaviti stručnu praksu u Poljskoj, Turskoj, Belgiji, Makedoniji, Rumunjskoj, Indiji, Irskoj, Brazilu, Velikoj Britaniji itd. – navodi se u informaciji koju je izradilo Federalno ministarstvo obrazovanja.
Ističu i kako su javna poduzeća u FBiH, poput JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ HB, JP Autoceste Federacije BiH, samo neke od onih koje dodjeljuju stipendije studentima za zanimanja koja su zapošljiva u tim javnim poduzećima.
U Tehnološkom parku “Intera” u Mostaru kažu da su jako zadovoljni odzivom studenata za obavljanje stručne prakse preko javnih poziva koje objavljuju, ali kažu kako, i osim toga što je odziv pozitivan, uvijek ima studenata koji se neće prijaviti.
