Državljani Hrvatske, Srbije, ali i Slovenije, posljednjih godina redovito dolaze u kupnju u BiH. Kupuju sve, od prehrambenih proizvoda do građevinskog materijala i namještaja. Razlog su niže cijene, ali i povrat PDV-a koji, u konačnici, kupcima znači i velike uštede. Međutim, korona je zbog zatvaranja granica znatno utjecala na prekogranični šoping, piše Večernji list BiH.
Ipak, građani susjednih država, osobito oni koji žive u pograničnim mjestima, čim se ukazala prilika, pohrlili su u BiH kako bi obavili kupnju. Od sredine lipnja, otkako je BiH dopustila ulazak s osobnom iskaznicom i bez samoizolacije, živnule su trgovine i benzinske crpke u blizini granice.
Službeni podaci
Imoćani tako vrlo često prelaze granični prijelaz Osoje – Vinjani Gornji i kupuju u Posušju, Dubrovčani preko Ivanjice idu u Trebinje, Vrgorčani u Ljubuški, a Neretvani idu prema Čapljini i Mostaru. Ipak, već godinama najpopularnije destinacije za građane Hrvatske jesu Posavina i Krajina.
“Vidi se značajan pad broja podnesenih zahtjeva u ovoj u odnosu na prošlu godinu, a razlog je pandemija prouzročena koronavirusom. Najveći broj zahtjeva za povrat PDV-a stranim državljanima podnijeli su naši susjedi iz Hrvatske i Srbije”, kazao nam je Ratko Kovačević, šef Odjela za odnose s javnošću Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Razlog za ovaj pad je u tome što su granice BiH za građane regije otvorene 1. lipnja. Granice su bile zatvorene više od dva mjeseca zbog sprječavanja širenja koronavirusa. Koliko je stanje lošije, vidi se iz podataka Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Naime, stranim državljanima u prvih šest mjeseci ove godine odobren je povrat poreza u iznosu od 4,751.965,91 KM. Usporedbe radi, u prvih šest mjeseci lani stranim državljanima odobren je povrat poreza u iznosu od 8,780.893,12 KM, dakle oko četiri milijuna maraka više nego u ovoj godini. U prvih pola godine stranci su podnijeli 104.900 zahtjeva za povrat, a vrijednost kupljene robe iznosila je 32,704.706,57 KM. U istom razdoblju prošle godine podneseno je 192.459 zahtjeva za povrat PDV-a, a vrijednost kupljene robe iznosila je 60,433.205,62 KM.
Koliko je korona utjecala na trgovinu, najbolje oslikavaju primjeri s najprometnijih graničnih prijelaza. Tako je u prvih šest mjeseci 2019. na GP Orašje podneseno 25.458 zahtjeva za povrat PDV-a, vrijednost robe iznosila je 7,755.646,23 KM, a stranci su dobili 1,126.888,77 KM povrata PDV-a. U istom razdoblju ove godine na ovom prijelazu podnesen je 12.781 zahtjev za povrat PDV-a na robu vrijednu 3,888.528,71 KM, a povrat PDV-a iznosio je 564.99,90 KM. Na GP Izačić za šest mjeseci lani podneseno je 17.376 zahtjeva za povrat PDV-a, dok ih je u istom razdoblju 2020. bilo 6944. Na GP Brčko prošle godine bilo je 16.548 zahtjeva, a ove godine 13.000 manje – 3661.
Na GP Gorica lani je podneseno 5197 zahtjeva za robu koju su stranci platili 1,679.992 KM, a vrijednost PDV-a iznosila je 244.101,40 KM. U istom razdoblju ove godine na ovom prijelazu podnesen je 3621 zahtjev, vrijednost kupljene robe iznosila je 1,172.504,69 KM, a PDV je bio 170.363,93 KM. Strancima je u svibnju i lipnju odobren povrat PDV-a u iznosu od oko 1,33 milijuna KM, gotovo upola manje nego u istom razdoblju lani – 3,19 mil. KM. U protekla dva mjeseca podneseno je nešto manje od 31.000 zahtjeva za povrat PDV-a. Vrijednost robe s PDV-om je oko 9,2 mil. KM. U istom razdoblju prošle godine broj podnesenih zahtjeva bio je gotovo 70.000, a vrijednost kupljene robe iznosila je 3,2 mil. KM.
Rok tri mjeseca
Osim hrane i goriva, hrvatski državljani u BiH kupuju i lijekove. Jedini uvjet je da vrijednost kupljene robe u BiH mora biti veća od 100 KM. Roba se mora iznijeti izvan carinskog područja BiH u roku od tri mjeseca od kupnje, a to je ujedno i rok u kojem se mora izvršiti povrat PDV-a.
Vrisak.info
