Od 2,33 do 2,46 KM kreće se cijena goriva u BiH, ovisno o tome radi li se o dizelu ili benzinu, lokaciji gdje se prodaje, benzinskoj… To je cijena koja je, s obzirom na to što smo sve imali kroz ovo desetljeće kriza i ratova, relativno stabilna. Jasno, nama koji živimo i preživljavamo u BiH gorivo je skupo, ali kako može biti, ne treba se pretjerano žaliti. No, što će se događati u budućnosti s cijenom, ne ovisi o nama, već o svjetskim događajima, a jedan je uvelike promijenio geopolitičku sliku. Naravno, radi se o Trumpovoj pobjedi u Americi, kao i cjelokupnoj pobjedi republikanaca.
Tržište nafte je osjetljivo na geopolitičke promjene, a globalna cijena prolazi kroz različite faze zbog geopolitičkih napetosti, posebno u dijelovima svijeta koji su bogati naftom, zatim i zbog oporavka od pandemije COVID-19, koji je prvo srušio, a zatim naglo podigao potražnju. Tu su i inflacije i globalne financijske nesigurnosti, prelazak na zelenu energiju i ulaganja u obnovljive izvore, što dugoročno utječe na potražnju za fosilnim gorivima. I sada dolazimo do posljednjeg događaja, a to su izbori u Americi. Cijene mnogo toga ovise o zbivanjima u najjačoj državi svijeta i o njezinim potezima, a nafta posebno. Što će Trump raditi u budućnosti, teško je predviđati, ali ako je suditi po prvom mandatu, ovo će mu pitanje biti jako važno.
Dok je još bio 45. američki predsjednik, bio je veliki zagovornik smanjenja regulacija u energetskom sektoru i omogućio je veću proizvodnju iz domaćih izvora, poput nafte iz škriljca. To je dovelo do veće američke energetske neovisnosti i povećanja proizvodnje, što je utjecalo na globalnu ponudu i cijene. Predviđa se da će Trump, kao 47. američki predsjednik, obnoviti ili proširiti podršku industriji fosilnih goriva, smanjujući regulacije koje su postavljene radi zaštite okoliša; oslabiti pritisak na zelenu tranziciju jer je bio skeptičan prema klimatskim promjenama i prelasku na obnovljive izvore; napraviti pritisak na OPEC, Organizaciju zemalja izvoznica nafte, jer je i prije to radio.
Pa ako se dogodi da Trumpova administracija poveća američku proizvodnju nafte, povećat će se i globalna ponuda, a onda nas čeka pritisak na cijene pa bi se moglo dogoditi sniženje cijena nafte na neki srednji rok. S druge pak strane, ako se pogoršaju odnosi Amerike s nekim zemljama izvoznicama, lako može doći do rasta cijena. Tu se prvenstveno misli na napetosti s Iranom, Rusijom i Venezuelom. Radi se o velikim igračima na naftnom tržištu, a svima je jasno kako se Amerika u posljednje vrijeme postavila prema agresorskim politikama tih država, dok je neprijateljstvo s Venezuelom zakovao upravo Trump za svog prvog mandata pa je predlagao čak i vojnu invaziju zbog njezina predsjednika Nicolasa Madura. Stoga svaki konflikt s trima državama protiv kojih se bori, i još s nekima iz OPEC-a, mogao bi itekako utjecati na cijene nafte. Iz svega je vidljivo da nas u globalnoj areni očekuje iznimno neizvjesno razdoblje, a nafta će ostati ključna unatoč zelenoj energiji. Trenutačna cijena nafte od oko 85 dolara po barelu za Brent i 83 dolara po barelu za WTI smatra se relativno stabilnom u kontekstu posljednjih nekoliko godina. Zaključno, cijena nafte sada je stabilna, ali koliko će to trajati zbog geopolitičkih rizika, klimatskih promjena i prelaska na zelene energije, pitanje je, iako ovaj prelazak čini se kao znanstvena fantastika u moru svega što se događa i što je, nažalost, očito prioritetnije. Prema prognozama stručnjaka, tržište nafte vjerojatno će ostati podložno fluktuacijama, a cijene bi mogle oscilirati ovisno o globalnim događajima i političkim odlukama velikih proizvođača. Sve ovo za BiH važno je pitanje, navodi Večernji list BiH.
Prema podacima iz prošle godine, u ovoj zemlji registrirano je milijun i 233 tisuće motornih vozila, od čega milijun registracija otpada na putnička vozila, dok je teretnih vozila oko stotinu tisuća. Dizelaša je na cestama oko 75 posto, benzinaca 21, a ostalih koji koriste alternativne izvore energije tek je 4 posto. Osim što podaci pokazuju potrebu za modernizacijom voznog parka u BiH, tako potvrđuju i jednu realnost, da svi želimo stabilne cijene nafte kako cijene goriva ne bi rasle. Jer rast cijena, činjenica je, neće nas prisiliti da kupimo električni automobil jer bi BiH bila u dužničkom ropstvu kad bi svi tek tako prešli na struju. Međutim, rast cijena bi nas uvukao u još veće probleme i imao snažan utjecaj na ekonomiju. U ovom trenutku sve opcije koje smo spominjali su otvorene, osim one da ćemo imati dovoljno novca da svi u BiH kupimo električni automobil.
Vrisak.info
