Banke u Bosni i Hercegovini očekuju rast potražnje za kreditima od strane poduzeća i stanovništva u drugom kvartalu ove godine.
Potražnja poduzeća za kreditima nastavila je rasti i u prvom kvartalu ove godine.
Kada se sagledaju svi odgovori iz banaka, ukazuje se da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima.
Rezultati su to ankete Centralne banke BiH o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom kvartalu ove godine, a reprezentativni uzorak činilo je osam najvećih banaka u Bosni i Hercegovini.
Iz odgovora kojj su prikupljeni vidljivo je da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje kredita poduzećima ublažiti u drugom kvartalu.
Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje poduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u drugom kvartalu ove godine.
Isto tako je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal.
“U pogledu uvjeta odobravanja kredita stanovništvu u prvom kvartalu ove godine, provizije i naknade su imale neto efekt pooštravanja, maksimalni iznos kredita neto efekt ublažavanja, dok su ostali uvjeti odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u drugom kvartalu tekuće godine”, naveli su u anketi.
Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u drugom kvartalu ove godine.
Ekonomist Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je na bazi podataka primjetno da imamo pritisak na kreditnu aktivnost po dva osnova.
“Prva je kreditna aktivnost stanovništva, koja je bila u rastu i koja će nastaviti rasti i u narednom periodu s obzirom na značajan cjenovni rast, zaostajanje realnih primanja stanovništa, za troškovima potrošačke korpe i jasno je da najveći broj kredita stanovništvo plasira ne u trajna potrošna dobra, investicije, nego za održavanje osnovnih troškova života”, rekao je Stanić.
Dodaje da je to upravo zbog raskoraka prihoda koji zaostaju za rastom cijena.
“Struktura rasta troškova života je izražena kod ključnih komponenti životnog standarda, odnosno potrošačke korpe, a to su prehrana i komunalna potrošnja”, istaknuo je Stanić.
Kaže i da drugi pritisak na kredite dolazi od strane javnog sektorora, jer su javna poduzeća zadužena.
“Nešto manja je kreditna aktivnost privrede s obzirom na ukupnu privrednu aktivnost, na mali nivo investicija koje nas prate unazad nekoliko godina, tako da će privredna društva biti jedina koja će imati stagnaciju”, zaključio je Stanić.
Vrisak.info
