Njemačko gospodarstvo, nekada uzor stabilnosti i rasta u Europi, suočava se s ozbiljnom stagnacijom i zabrinjavajućim trendom zatvaranja poduzeća.
Prema najnovijim podacima, u posljednjih godinu dana zatvoreno je gotovo 200 tisuća poduzeća, što je najveći broj od 2011. godine i znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, čak 16 posto.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o ozbiljnom signalu za ekonomsku politiku te da bi posljedice mogle biti dugoročne.
Savjet stručnjaka za procjenu ukupnog gospodarskog razvoja, poznat i kao „Savjet gospodarskih mudraca“, u svom aktualnom proljetnom izvješću istaknuo je da se njemačko gospodarstvo i dalje nalazi u izraženoj fazi slabosti.
„Za njemačko gospodarstvo u bliskoj budućnosti presudna će biti dva faktora: američka carinska politika i vladin financijski paket“, objašnjava Monika Schnitzer, predsjednica Savjeta.
„Za njemačko gospodarstvo presudni će biti američka carinska politika i vladin financijski paket.“
U izvješću se navodi da njemačko gospodarstvo ima malo koristi od rasta svjetske ekonomije, dok američke uvozne carine dodatno opterećuju globalnu trgovinu.
Posebno su pogođene izvozno orijentirane industrije, s obzirom na to da je američko tržište ključno za njemačke proizvođače. Prošle godine izvoz u SAD iznosio je više od 161 milijarde eura, što čini 10,4 posto ukupnog njemačkog izvoza.
S obzirom na stagnaciju izvoza i nove trgovinske prepreke, mnoge njemačke tvrtke suočavaju se s padom narudžbi i smanjenjem prihoda.
Savjet gospodarskih mudraca smanjio je prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na nulu, dok je Europska komisija također snizila svoju prognozu s 0,7 posto na nulu.
Očekuje se da bi njemački BDP mogao ponovo rasti tek 2026. godine, i to za jedan posto. Znanstvenici ističu da bi vladin financijski paket mogao dati pozitivan poticaj, naročito kroz ulaganja u modernizaciju infrastrukture i kapitalne imovine, no upozoravaju da je ključno ta sredstva usmjeriti učinkovito.
U ožujku su Bundestag i Bundesrat dogovorili ublažavanje ograničenja zaduživanja kako bi se financirali izdaci za obranu, civilnu zaštitu i obnovu infrastrukture.
Stvoren je i poseban fond do 500 milijardi eura, ali stručnjaci napominju da će uspjeh ovisiti o tome kako će se ta sredstva koristiti.
Podaci bonitetne kuće Creditreform i Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) otkrivaju da su najviše pogođena mala poduzeća, ali posljednjih godina raste i broj zatvaranja većih tvrtki. Posebno zabrinjava podatak da su u industrijskim sektorima, poput farmacije, kemije i zdravstvene tehnologije, zatvaranja porasla za više od 25 posto.
U sektoru IT-a, ekološke tehnologije i dijagnostike broj zatvorenih poduzeća povećao se za četvrtinu, što je iznenađujuće jer se radi o industrijama budućnosti, prenosi Bankar me.
Stručnjaci ističu da je glavni razlog tome ozbiljan nedostatak kvalificirane radne snage i rastući konkurentski pritisak iz inozemstva. Ekonomist Creditreforma Patrick-Ludwig Hantsch upozorava:
„Prije svega, industrijska poduzeća pate zbog visokih troškova energije u proizvodnji, dok istodobno raste konkurentski pritisak stranih ponuđača. Mnoge tvrtke sele svoju proizvodnju u inozemstvo, zatvaraju pogone ili više uopće ne ulažu u Njemačku.“
Odlučne strukturne reforme
Zatvaranja ne znače nužno stečajeve – često su to i dobrovoljne obustave poslovanja, primjerice kada vlasnici ne mogu pronaći nasljednika ili žele otići u mirovinu.
No, sve više poduzeća zatvara se zbog loših dugoročnih izgleda, čak i ako su trenutno profitabilna. Njemačko gospodarstvo nalazi se na prekretnici, prenosi Poslovni dnevnik.
Izlazak iz stagnacije zahtijevat će odlučne strukturne reforme, učinkovitu primjenu vladinih mjera i jačanje konkurentnosti. Stručnjaci upozoravaju da bez brzih i učinkovitih promjena Njemačka riskira dugoročnu eroziju svoje industrijske baze i gubitak pozicije jedne od vodećih svjetskih ekonomija.
Vrisak.info
