Sustav razmjene informacija između banaka, koji često nazivamo i ‘crna lista’ jer banke na taj način doznaju tko je neuredan platiša, odsad se više ne smije koristiti. Od 25. svibnja počinje primjena Opće uredba o zaštiti podataka (GDPR) te će Hrvatski registar obveza po kreditima morati privremeno zastati s razmjenom podataka i izdavanjem kreditnih izvješća za građane te kreditnih izvješća za obrtnike i slobodna zanimanja. Što će to točno značiti za kreditnu sposobnost hrvatskih građana, hoće li nam sada biti teže ili lakše dobiti kredit?
„Razgovarao sam kolegama iz banaka i prema prvim naznakama dobivanje kredita bit će otežano“, kaže financijski planer Vanja Kovačević. „U bankama su sad zbunjeni jer neće više imati uvid u stanje računa klijenata, vidjet će samo visinu plaće i eventualno promet po tekućem računu. No, to će biti privremeno, dok Hrvatska udruga banaka ne uspije razmjenu podataka nekako uskladiti s novim zakonom.“, piše 100posto
Astronomske kazne za odavanje podataka
U osobne podatke klijenta, koje su sve organizacije dužne štititi prema uredbi koja 25. svibnja stupa na snagu, spadaju: ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tagova i kolačića na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka), genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plaći, podaci o kreditnom zaduženju, podaci o računima u banci, podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji, glas i mnogi drugi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.
„Podaci o nečijim financijama su ‘škakljivi’, ali sumnjam da će novi zakon zaista zaštiti privatnost, samo će donijeti nove probleme. Europska unija dala je period od dvije godine da se poslovanje usuglasi s uredbom o zaštiti podataka, ali sve europske banke su čekale zadnji čas, valjda nadajući se da uredba neće zaživjeti. Ali ništa od toga, uredba je tu, a kazne za njeno kršenje su astronomske“, ističe financijski planer Vanja Kovačević.
Tvrtka zbog kršenja uredbe o zaštiti podataka može biti kažnjena iznosom u visini četiri posto svojih godišnjih prihoda, ili maksimalno 20 milijuna eura. S druge strane, davanje kredita bez podataka o tome kakav je tko platiša je riskantno za njih, pa su vrlo motivirani da nađu neki način kako bi zaobišli novu uredbu.„Možda će se uvesti neki rok koliko se čuvaju podaci, možda se krediti neće davati bez jamaca. Svaka banka naći će svoj vlastiti način da riješi problem“, kaže Kovačević.
‘Morat ćemo se oslanjati na podatke koje nam da klijent’
„Naša banka će pripremiti poseban proces kojim će se zamijeniti kreditno izvješće HROK-a sve u cilju prepoznavanja financijskog potencijala klijenata i potencijalnih rizika vezano za urednost izvršavanja obveza“, kaže glasnogovornica Splitske banke Silvija Bareša. „Banka ulaže napore da najavljeni prestanak rada HROK-a za građane bitno ne utječe na proces odobravanja kredita. Očekujemo neznatno usporavanje procesa. Isto tako pozorno ćemo pratiti sve događaje povezane s ovom temom i reagirati na način da maksimalno zaštitimo naše klijente“, navodi Bareša dodajući kako im je u ovom trenutku teško procijeniti koliko dugo će poslovati pod ovakvim uvjetima, a nadaju se da to neće trajati dulje od nekoliko mjeseci.
Iz Erste banke poručuju kako su već prilagodili svoj kreditni proces, nastojeći minimizirati potencijalne negativne učinke uredbe o zaštiti podataka na svoje poslovanje i na klijente.
„U samom kreditnom procesu kratkoročno neće biti značajnijih promjena u proceduri odobravanja kredita. Svi klijenti će davati izjavuo svojim dugovanjima u drugim bankama te će se banka oslanjati na te podatke u procjeni kreditne sposobnosti.
Najveća promjena je što će građani koji nisu klijenti banke, uz dokumentaciju potrebnu za podnošenje kreditnog zahtjeva, od sada prilagati i pregled prometa po računu banke u kojoj ostvaruju redovita mjesečna primanja. Radi se o nužnom dodatnom koraku kako bi banka, u nemogućnosti povlačenja kreditnog izvješća HROK-a, ipak dobila potrebne informacije za adekvatnu procjenu kreditne sposobnosti tih klijenata.
Kratkoročno gledano, Erste banka ne očekuje bilo kakav zastoj u kreditiranju niti planira promjenu svojih kreditnih politika. Nadamo se da je ipak riječ o privremenoj situaciji te da će se uskoro naći optimalno rješenje za nastavak rada HROK-a, u interesu svih uključenih strana“, kažu u odnosima s javnošću Erste&Steiermärkische Bank.
