Objavljeni su rezultati natječaja na kojem se biralo idejno arhitektonsko rješenje za stambeno-poslovnu zgradu “Razvitak” koja će se graditi na mjestu stare zgrade “Razvitka” u Mostaru.
Riječ je o investiciji procijenjenoj na 100 milijuna KM, piše Klix.ba.
Na natječaju su prijavljena rješenja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije, što investitor smatra potvrdom važnosti ove lokacije za Mostar i šire.
Cilj je bio pronaći rješenje kojim će se pokrenuti urbana regeneracija, donijeti energija gradskom jezgru te uspostaviti sklad između suvremenog i bogatog kulturno-historijskog naslijeđa. Zadatak za arhitekte je bio zahtjevan – osmisliti prostor kojim se objedinjuje stanovanje, poslovanje, trgovina, javne površine i zelenilo, a da to sve istovremeno bude funkcionalno, održivo i kontekstualno osjetljivo.
“Jedan od ključnih izazova bio je zadržavanje i reinterpretacija elemenata postojeće zgrade – posebno prepoznatljivih betonskih reljefa s motivima stećaka koji su sastavni dio kolektivnog identiteta grada. Važan aspekt činila je obrada parternog prostora kao aktivne javne površine u neposrednom kontaktu s ključnim urbanim tokovima, poput Fejićeve ulice i Starog grada”, obrazloženo je.
Iz kompanije MoNet Group, koja je investitor, poručili su da im je zadovoljstvo podijeliti rezultate arhitektonskog natječaja za projekt od njima posebnog značaja. Podsjetili su da je Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine (AABiH) vodila čitav proces kao raspisivač i provoditelj natječaja.
“Otvorili smo vrata novim vizijama jedne od najvažnijih lokacija u Mostaru”, dodaju.
Izbor povjerenstva
Prvorangirano je rješenje sarajevskog studija Arkus, čiji su autori Mehmed Mesihović, Dina Mesihović, Nives Mašić, Karim Chalal i Ko Oono.
Povjerenstvo je u obrazloženju zašto je ovo prvorangirano rješenje istaknulo da su jednoglasno donijeli odluku da prva nagrada pripadne radu koji se u svim ocjenjivanim segmentima pokazao najkompletnijim i najzrelijim.
“Snažno i jasno oblikovno rješenje kojim se gradi suvremeni identitet građevine dok se istovremeno referira na lokalni kontekst, kroz suptilne reinterpretacije tradicionalnih arhitektonskih elemenata. Kameni zid partera, sa zaobljenim uglovima, elegantno odjeljuje kompleks od ulice i uvodi posjetitelja u unutarnji svijet kompleksa. Monumentalna prva tri kata obložena kamenom, s nasumično raspoređenim kvadratnim otvorima, uvode ritam i osjećaj graviteta dok stambeni dijelovi nude slojevitu strukturu s perforiranim panelima inspiranim mušepcima”, objašnjeno je.
Nadalje, kako je istaknuto, uvođenje zelenih krovova, detaljno planiranih zelenih površina u parteru, kao i otvorenost i fluidnost prostora dodatno doprinose njegovom kvalitetu.
“Istina je da poslovni toranj, koji se oblikovno odvaja od ostatka kompozicije, dijelom odstupa od postavljene ideje, ali taj nedostatak ne umanjuje opću vrijednost rada. On se pokazao kao najfleksibilniji za buduće preinake u skladu s urbanističkim promjenama. Imajući u vidu sve gore navedeno, ovaj rad je prepoznat kao najkompleksnije i najkompletnije idejno rješenje koje na sofisticiran način balansira između estetike, funkcionalnosti, konteksta i buduće izvodljivosti”, dodaje se.
Povjerenstvo je naglasilo da je rad u svim ocjenjivanim kategorijama dobio visoke ocjene, a da njegov pristup projektovanju pokazuje visoku profesionalnu razinu i razumijevanje buduće implementacije.
Drugorangirano rješenje je ono zagrebačkog studija Tubus, čiji su autori Otto Barić, Vjeran Lokošek, Jelena Lužić i Frano Marinović.
“Rad koji se ističe jakim grafičkim izrazom, konceptualnom jasnoćom i uvjerljivim volumenom građevine. Poseban kvalitet rada leži u uspješnoj razradi dispozicija svih etaža, s naglaskom na logičan vertikalni razvoj i plansku racionalnost prostora. Arhitektonsko oblikovanje pokazuje visoku razinu koherentnosti između funkcionalnog rasporeda i izražene estetike”, istaknuto je.
Povjerenstvo cijeni i, kako je navedeno, diskretnu integraciju reljefnih elemenata postojeće zgrade u novu strukturu, što je urađeno bez pretenzije i s osjećajem za mjeru.
“Ipak, određena pitanja u vezi s uklapanjem tornja u širi kontekst ostaju otvorena. U pogledu arhitektonskog kvaliteta, kontekstualne osjetljivosti i potencijala za adaptaciju u skladu s urbanističkim promjenama, rad zaslužuje visoku ocjenu i priznanje”, dodaju.
Trećerangirano rješenje je ono iza kojeg stoje Alija Ćato i Amra Prevljak, piše Klix.
“Rad koji se istakao solidnom razradom projektnih zahtjeva i posebnim senzibilitetom u tretmanu fasade i plastike zgrade. Kvadratni otvori, kaskadne terase i izraženi zeleni krovovi doprinose specifičnom karakteru objekta, dok je poslovni toranj dobro uklopljen u kompoziciju cijelog kompleksa”, ocijenjeno je.
Iako postoje, kako je zaključeno, određene nejasnoće u dispoziciji podzemnih etaža i prometnom rješenju u prizemlju, posebno u vezi s nepotrebno uvodnom S-krivinom i planiranim parkingom, cjelokupan pristup pokazuje razumijevanje projektnog zadatka i mogućnosti reinterpretacije u budućem redizajnu. Povjerenstvo je posebno cijenilo izražajnu arhitektonsku kompoziciju i vizualnu prepoznatljivost rješenja.
Pored nagrađenih radova, žiri je odlučio posebno istaći i pet dodatnih prijedloga koji su se izdvojili određenim aspektima kvaliteta, bilo kroz prostornu organizaciju, odnos prema naslijeđu ili promišljanje javnog prostora.
Ovi prijedlozi nisu osvojili glavne nagrade, ali su nagrađeni pohvalom, kao priznanje za njihov doprinos oblikovnom i funkcionalnom razumijevanju i valorizaciji “Razvitka”.
Stručni žiri su činili:
- Inženjer arhitekture Mirza Hulusić koji je bio predsjednik;
- Inženjer arhitekture Mirza Šahović kao član;
- Diplomirani ekonomista Nezir Čahtarević kao član;
- Inženjer arhitekture Nusret Mujagić kao član;
- Inženjer arhitekture Fikret Hrnjica kao član.
Kako bi konačno rješenje bilo u skladu s novim urbanističkim pravilima koja su stupila na snagu tijekom trajanja natječaja, sve nagrađene ideje će biti dodatno dorađene, posebno u pogledu visine građevine i ukupne površine. Odabrani radovi su već pokazali visoku razinu fleksibilnosti i potencijala za prilagodbu, piše Klix.
Mostar: Počinju radovi na uklanjanju fasadne ploče na Razvitku
“MoNet Group zahvaljuje svim sudionicima na predanim i promišljenim rješenjima. Kroz ovaj natječaj dobili smo ne samo arhitektonske vizije, već i vrijedna promišljanja o budućnosti Mostara, grada kojem svi želimo vraćenu dinamiku i novi urbani identitet. Radujemo se nastavku ovog važnog projekta i daljoj suradnji sa stručnjacima i lokalnom zajednicom”, priopćili su iz Monet Groupa.
Planirano je da izgradnja počne u prvoj polovini sljedeće godine.
Zgrada s tradicijom
Podsjećamo, zgrada “Razvitka” je izgrađena početkom 1970-ih godina u centru Mostara i bila je jedna od najreprezentativnijih građevina u ovom gradu. U njoj su bili robna kuća i stanovi, a neki od njih su bili u vlasništvu poznatih Mostaraca.
Projektirao ju je arhitekt Ante Paljaga, a bila je prepoznatljiva po tome što su na fasadi same robne kuće bili motivi sa stećaka.
Do rata je bila jedan od simbola socijalističkog modernizma. U ratu je u potpunosti uništena te je do danas simbol svega onoga što je loše u Mostaru u posljednjih 30 godina.
No, konačno se počelo odmotavati klupko u cilju uklanjanja ruševina i izgradnje nove stambeno-poslovne zgrade.
Otkriveno kako će izgledati novi “Razvitak” i kada počinje izgradnja
Vrisak.info
