Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kojemu je na čelu ministrica Edita Đapo, izdalo je okolišnu dozvolu za izgradnju Južne plinske interkonekcije, što je veliki iskorak u realizaciji životno važnog projekta oko čije realizacije, međutim, još uvijek postoje velike opstrukcije, a jedna od njih povezana je i s nedavnom odlukom da se promijeni trasa isporuke plina. Izradu studije o utjecaju na okoliš financirala je Američka agencija za međunarodni razvoj, a potporu tom projektu snažno je iskazala i Europska energetska zajednica kako bi BiH diverzificirala opskrbu plinom, koja je, međutim, sada isključivo ovisna o ruskom plinu.
U rješenju o okolišnoj dozvoli navodi se kako trasa ovoga plinovoda kreće od granice Hrvatske, koja se nalazi kod Posušja.
Objašnjava se kako je riječ o plinovodu prema središnjoj Bosni i Sarajevu s posebnim odvojkom za Mostar ukupne dužine 168,54 kilometra.
Projekt “Južna interkonekcija” spojen je na Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji povezuje postojeće i planirane transportne plinske infrastrukture Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije s Trans-jadranskim plinovodom (TAP). Cilj projekta je osiguranje novog dobavnog pravca opskrbe prirodnim plinom iz plinskoga polja Shah Deniz II iz Azerbajdžana prema europskom tržištu prirodnog plina. Plinovod prema Novome Travniku dužine je 114,38 kilometara, dok je dionica Posušje – Mostar duga 52,87 kilometra. Uz to, na toj dionici nalazit će se više objekata koji su također uvršteni u okolišnu dozvolu.
Precizira se kako će se u Posušju nalaziti blok stanica, otpremno-prijamna čistačka stanica – tri linije, mjerno-regulacijska stanica, zatim mjerna stanica, kotlovnica, kontejner za nadzor i upravljanje.
Na dijelu koji vodi prema Novome Travniku plinovod će prolaziti ispod 157 prometnica te 26 vodotoka. Trasa magistralnog plinovoda kreće sjeverozapadno i prolazi južno od Vinjana, a nakon toga ide sjeverno na područje općine Tomislavgrad. Nakon ulaska u područje općine Tomislavgrad, trasa prolazi između naselja Dodizi i Zabrig, pa se preko Mesihovine, Petrovića i Pećukića spušta u Duvanjsko polje. Krajem polja trasa ide sjeverno sve do Sarajlija, gdje napušta polje i nastavlja sjeverno preko planine Pakline prema općini Kupres. Trasa prelazi preko Riličkog Polja te južno od Kupresa, pored brda Vrila i Otinovaca, prelazi na područje općine Bugojno. Nastavlja preko planine Stožer, Vesovskih podova, Crnične Gornje i Vrbanje te se spušta u Skopljansku kotlinu južno od Bugojna. Završava u općini Novi Travnik, preko Risovca ide pored Petačića i Potočana, prolazi jugoistočno od Novog Travnika te se preko Rankovića spušta u Nević Polje.
Istodobno, odvojak je doslovno 800 metara visinske razlike od mjesta gdje se spaja i prolazi ovim dijelom Hercegovine u Posušju do konačnog odredišta u Mostaru.
Planirano je da prođe ispod 84 prometnica te 9 vodotoka.
Trasa od Posušja ide Posuškim poljem između Kovača i Bošnjaka, pored Donjih Begića, Gornjih Begića i Tomilja te ulazi u Široki Brijeg i ide granicom s Grudama prema Orlovom kuku. Nadalje trasa ide preko Gornjih Mamića, pored naselja Vukoja, Čerkeza, Mokrog polja, Turčinovića, Kosira, odakle se spušta prema Mostarskom blatu. Jugozapadnim rubom Mostarskoga blata trasa dolazi do granice Širokog Brijega i Mostara.
Na teritoriju Mostara trasa nastavlja Mostarskim blatom, prolazi između Selišta i Čula, pa se preko Tijesnog klanca spušta u Gornju Jasenicu, gdje se završava i tu je predviđeno buduće čvorno mjesto Mostar.
Točka interkonekcije dvaju plinovoda nalazi se u Posušju, u blizini graničnog prijelaza Gornji Vinjani. Međunarodni plinovod Zagvozd – Imotski – Posušje predstavlja spoj Jonsko-jadranskog plinovoda s bh. plinskim transportnim sustavom.
Vrisak.info
