Vladi Federacije BiH dostavljen je prijedlog Zakona o plinovodu “Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, kojim je predviđeno osnivanje nove istoimene kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi gradila novi plinovod i upravljala njime, a čiji je cilj osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH desetljećima povezana s ruskim plinom.
Ovaj zakon izradili su hrvatski dužnosnici te su ga uputili kroz redovite kanale kako bi se nastavilo s realizacijom projekta koji je godinama zapinjao zbog slabosti i opstrukcija unutar BH-Gasa i njegova prelaska na Turski tok, a s druge strane, inzistiranja hrvatske strane da zadrži utjecaj na plinskom biznisu s obzirom na to da do sada uopće nije imala nikakva utjecaja na posao koji je dogovarao Energoinvest, a posredno i BH-Gas s ruskom stranom. Večernjak je u posjedu zakonskog rješenja koje uređuje pitanja od značaja za realiziranje projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora.
Federalna kompanija
Tim se zakonom uređuju i način financiranja, javni interes i provedbu izvlaštenja nekretnina, korištenje zemljišta, upravni postupci izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava te druga pitanja od značaja za realiziranje projekta.
Ranijim Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji FBiH bilo je predviđeno da ovim projektom upravlja BH-Gas, na čemu je inzistirala i američka administracija, no hrvatska strana u BiH sada traži, s obzirom na to da se najznačajniji dio projekta odnosi na južni i središnji dio zemlje, da ga izgradi i njime upravlja posebna kompanija u vlasništvu Federacije BiH i sa sjedištem u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, koje bi taj projekt realiziralo s kompanijom Plinacro d. o. o. iz Republike Hrvatske.
Zakonom se traži da se projekt izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” realizira u dva pravca, čija će izgradnja početi istodobno, i to na pravcu za izgradnju interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini od granice RH i BiH preko Posušja – Tomislavgrada… s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu, te drugoga dijela na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar. Projekt plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” će u potpunosti realizirati investitor ili pak u suradnji s operatorima distribucijskog sustava te u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima. Ovaj bi se projekt financirao zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima investitora, modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima financiranja. S druge strane, obveza Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je poduzimati raspoložive mjere u cilju nadzora i osiguranja pozitivnog poslovanja investitora, a u godinama realiziranja projekta ostvarenu dobit investitora će koristiti za potrebe realiziranja projekta “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”.
Nadzor nad provedbom ovog zakona odnosno projekta obavljalo bi Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, svatko u okviru svojih nadležnosti. Kao razlozi za realizaciju ovoga projekta navode se potreba za osiguranjem povoljnijeg energenta koji manje zagađuje okoliš, važnog za razvoj gospodarstva, a s druge strane zastarjelim izvorom koji je izgrađen prije 44 godine.
LNG terminal u Omišlju
– Stoga je izgradnja nove plinske interkonekcije “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”… na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine prepoznata kao projekt od prioriteta za FBiH. Realiziranje projekta “Južna interkonekcija” ključno je za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine, kao i za diverzifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, zbog čega je projekt “Južna interkonekcija” jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u području energetike u Federaciji Bosne i Hercegovine – navodi se u nacrtu zakona. Predviđena je i uloga županija. Člankom 15. prijedloga zakona propisano je da će vlade županija kojima prolazi plinovod “Južna interkonekcija” biti aktivno uključene u realiziranje izgradnje plinovoda donošenjem odgovarajućih odluka. Treba reći kako je Vlada Zapadnohercegovačke županije ranije donijela odluku o osnivanju posebne kompanije koja bi se bavila izgradnjom i upravljanjem plinovodom, no u ovome slučaju riječ je o posve novoj i drukčijoj inicijativi. Objašnjava se kako ovaj zakon nije potrebno usuglašavati s propisima Europske unije. Kako bi se realizirao, a što je i interes Republika Hrvatske, koja je izgradnjom LNG terminala postala važan energetski igrač u srcu Europe, potrebno je da se potpiše sporazum dvaju susjednih operatora transportnih sustava kao dio međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji će se zaključiti u skladu s odgovarajućim procedurama.
Vrisak.info
