Nakon više godina projekt plinovoda koji povezuje Travnik i Zenicu, ali i omogućuje uvezivanje niza drugih lokalnih zajednica na prostoru Lašvanske doline, postaje stvarnost, a dokaz su ubrzane aktivnosti kojima svjedočimo ovih dana i iz kojih se iščitava kako je riječ o projektu od strateškog značaja ne samo za Srednjobosansku županiju već i Federaciju BiH općenito, piše Večernji list BiH. Riječ je o plinovodu koji je izgrađen prije 11 godina, no do danas, zbog određenog arbitražnog postupka, nije bilo osigurano odobrenje za upotrebu, međutim, to bi se vrlo skoro moglo promijeniti jer je već upućen zahtjev za tehnički pregled.
Dužina mu je oko 36 kilometara, a bit će transportni plinovod visokog tlaka na pravcu Zenica – Travnik, koji će imati i odvojke za druge općine i gradove, odnosno konkretno za Busovaču i Novi Travnik.
Za početak valja kazati kako ovdje nije riječ o planiranom plinovodu Južna interkonekcija koji bi se realizirao s Hrvatskom, a koji bi išao smjerom Zagvozd (RH) – Posušje (BiH) – Novi Travnik (Travnik) s odvojkom za Mostar, već je iz same karte dostupne na mrežnoj stranici kompanije BH-Gas vidljivo kako je plinovod od Zenice do Travnika već izgrađen i povezan na mrežu koja ide preko Visokog i Sarajeva sve do Zvornika. No, ovaj plinovod, što je vidljivo iz karte, vezat će se na Južnu interkonekciju, i to upravo u Travniku odnosno u Novom Travniku, a to bi onda značilo i diversifikaciju izvora opskrbe. Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Srednjobosanske županije, potvrdio je za Večernji list kako je cilj ove županijske Vlade da ima lokalnog distributera plina koji bi zapravo razvezao mrežu za ostale sredine u ovom dijelu središnje Bosne, a u tom kontekstu objasnio je i kako postoji zanimanje oko rješavanja tog pitanja. Naglasio je i kako je osobito bitno da se ovaj plinovod spoji s onim koji će ići od Posušja prema Novom Travniku, a to bi u konačnici ovaj dio BiH učinilo stjecištem energetskih pravaca te omogućilo visoku razinu diversifikacije.
Uz to, bit će važno, promišljanja su, osigurati i spoj s Jajcem u kojemu postoji nekoliko industrijski značajnih subjekata. Drugim riječima, pitanje plinofikacije valja promatrati i kroz onaj poslovni segment, ali i kada govorimo o zagrijavanju kućanstava, a sve vezano uz dosadašnje korištenje fosilnih izvora energije. Uvođenje plina kao zamjenskog energenta u znatnoj bi mjeri podignulo i ekološke standarde te bi vodilo i smanjenju zagađenja zraka, što je problem osobito prisutan u kotlinskim područjima.
O temi plinovoda od Zenice do Travnika nedavno je bilo riječi na sastanku koji je održao federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić s premijerom Srednjobosanske županije Tahirom Lendom, kojemu su prisustvovali i članovi Uprave BH-Gasa te ministar gospodarstva SBŽ-a Sedžad Milanović, a tom prilikom iz navedenoga resornog ministarstva su naveli kako stavljanje u funkciju plinovoda Zenica – Travnik predstavlja značajan iskorak za buduće korisnike prirodnog plina, uključujući kućanstva, industriju i javni sektor, jer im omogućava pristup ekološki prihvatljivijem izvoru energije. Navedeno je i da ovaj plinovod omogućava korištenje prirodnog plina kao energetske alternative koja je znatno povoljnija za okoliš u usporedbi s fosilnim gorivima. Također objašnjavaju da trasa ovog plinovoda prolazi kroz Zeničko-dobojsku i Srednjobosansku županiju, čime se omogućava plinofikacija Busovače, Viteza, Novog Travnika i Travnika.
– Zajednički rad BH-Gasa, Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije i Vlade SBŽ-a u idućem razdoblju može rezultirati time da ovaj dio BiH uskoro ostvari sve pogodnosti plina kao ekološkog energenta. Kompanija BH-Gas je kroz sanaciju određenih nedostataka osigurala tehničku spremnost plinovoda za prijam i početak upotrebe – rekao je ministar Lakić. Iz Ministarstva ističu da plinovod, dužine oko 40 kilometara, predstavlja ključni infrastrukturni projekt te da njegova realizacija označava prvu fazu planiranog povezivanja s Hrvatskom kroz projekt Južne interkonekcije.
Plinofikacija
– Ovim tokom smanjila bi se ovisnost o samo jednom distributeru, što bi dodatno omogućilo plinofikaciju regija za koje je prirodni plin ekološki i ekonomski najpovoljnija opcija – dodali su iz Ministarstva.
U pogledu tehničkih detalja, iz BH-Gasa su nedavno za biznisinfo.ba kazali da je riječ o projektu izgradnje transportnog plinovoda visokog tlaka na pravcu Zenica – Travnik, ukupne dužine oko 36 kilometra, projektnih parametara DN 400/50 bar, te da obuhvaća odvojke za Busovaču i Novi Travnik, koji su DN 200/50 bar ukupne dužine oko 6 km, i pripadajuće nadzemne objekte. Podsjećaju i zbog čega se toliko čekalo na realizaciju projekta, podsjetivši kako su radovi okončani 2013. godine te kako je u međuvremenu bio pokrenut i arbitražni postupak.
– Naime, u vezi s kvalitetom izvedenih radova, a s obzirom na to da s izvođačem radova nije postignuto sporazumno rješenje, 2015. godine pokrenut je međunarodni spor pred Arbitražnim sudom pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine – naveli su iz BH-Gasa, dodavši kako je spor okončan u siječnju ove godine te je u posljednjem razdoblju BH-Gas intenzivirao aktivnosti na radovima sanacije, a u svrhu pripreme objekta za tehnički prijam i njegovo što skorije puštanje u pogon. Nakon okončanja sanacijskih radova BH-Gas je, navode dalje, u kolovozu ove godine podnio zahtjev za tehnički pregled izvedenih radova prema nadležnom Federalnom ministarstvu prostornog uređenja te očekuju da će procedura biti provedena u najkraćem mogućem roku.
Ministar Bojan Domić za Večernji list kaže kako je cilj ove županijske Vlade da ima lokalnog distributera plina. Osobito je bitno da se ovaj plinovod spoji s onim koji će ići od Posušja prema Novom Travniku, a to bi u konačnici omogućilo diversifikaciju.
O temi plinovoda od Zenice do Travnika, kao i njegovu značaju za središnju Bosnu, nedavno je bilo riječi na sastanku u Travniku. Iz karte dostupne na mrežnoj stranici kompanije BH-Gas vidljivo je kako je plinovod izgrađen i povezan na mrežu koja ide do Zvornika.
Vrisak.info
