Iako su, sudeći po statističkim podacima, u proteklom periodu rasle plaće u BiH, njeni građani su, po iznosima koji im liježu na tekuće račune, još na začelju regionalne tabele, prenose Nezavisne novine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna isplaćena neto plaća za rujan 2021. godine iznosila je 1.006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9 posto u odnosu na prosinac 2020. godine. Također u rujnu, prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila je 1.210 eura ili konvertirano u našu valutu – 2.360 maraka.
Očekivano, mnogo kaskamo i za prosjekom u Hrvatskoj, gdje se, također u rujnu, u prosjeku zarađivalo 7.108 kuna, odnosno 1.846 maraka. U Srbiji još nisu izračunali iznos plata za promatrani mjesec, ali jesu za kolovoz, kada se zarađivalo 64.639 dinara, ili 1.075 maraka. I građanima Crne Gore, kada je o plaćama riječ, gledamo u leđa, pošto je u toj državi prosječna zarada bez poreza i doprinosa u rujnu iznosila 533 eura (1.039 KM). Uz to, crnogorske vlasti planiraju smanjenje poreznog opterećenja rada uz neutralan efekat na budžet, a ciljaju na povećanje plaća, vanjske konkurentnosti i izvoza. “Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura”, najavio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, dok je crnogorski ministar financija Milojko Spajić rekao da se očekuje da će do kraja 2022. godine prosječna plaća otići na 700 eura.
Borac za zaštitu prava potrošača iz Mostara Marin Bago ističe da više nije samo pitanje kolika nam je plaća, već šta se njome može kupiti. “Mi čitavu plaću potrošimo na hranu. To nema nigdje. Nijemac će potrošiti 35% jedne plaće za hranu za čitavo domaćinstvo, a ovdje se potroši čitava. To je taj problem – odnos cijena i plaća”, kaže Bago, inače predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.
Prema njegovim riječima, drugi problem je taj što u europskim zemljama građani ne plaćaju brojne troškove u potrošačkoj korpi, jer to pokriva država, što u BiH nije slučaj. “Kod nas država ne pokriva maltene ništa. Dakle, šta mi dobijamo od poreza koje plaćamo? Dobijamo vrlo malo. Šta to država može učiniti da iznos potrošačke košarice bude manji? Mi plaćamo sve, pa i topli obrok djeci, sport i tako dalje, a ne bi to trebalo da plaćamo. Mi nismo samo potrošači, već i financijeri, vlasnici proračuna. To je naš novac”, naglašava Bago u izjavi za “Nezavisne novine”.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da vlasti svih razina nisu iskoristile priliku da poprave stanje. Radnici se, ističe, odlučuju na odlazak van granica BiH, a kada se bude pravio presjek nakon svih ovih posljednjih događanja, brojke o onim koji su otišli bit će ogromne. “Bez obzira na to što nas vlasti uvjeravaju da smo u konstantnom rastu ne samo bruto društvenog proizvoda već i ekonomskih parametara, u smislu većih plaća te boljeg standarda, pokazatelji su takvi da stagniramo, odnosno ne pratimo zemlje regije, a da ne pričamo o Evropskoj uniji. Primjer je susjedna Srbija, koja ima strahovit rast u odnosu na BiH”, rekao je Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Šatorović je istaknuo da ih često pitaju da li sindikalnu potrošačku korpu prave ekonomski eksperti. “Danas ekonomski eksperti žive u svakom domaćinstvu koje uspije preživjeti sa plaćom od 400, 500, 600 ili 700 maraka, a najveći ekonomski stručnjaci, oni koji uspijevaju napraviti čuda, jesu umirovljenici, jer ni oni sami nisu svjesni od čega preživljavaju”, naglasio je Šatorović. Prema računici sindikata kojim on rukovodi, sindikalna potrošačka korpa u listopadu koštala je 2.101,71 KM. A ako nam je za utjehu, prema dostupnim informacijama, posmatrajući širu regiju, najmanje se zarađuje u Sjevernoj Makedoniji (460 eura, odnosno 897 KM) te Albaniji (364 eura, odnosno 710 maraka).
Vrisak.info
