Ovogodišnju berbu grožđa u Hercegovini obilježili su dobar prinos i kvaliteta, ali i problemi na tržištu koje je prouzrokovala pandemija.
Podrumi velikih i malih vinara su puni neprodanog vina, a za novo nema dovoljno mjesta. Iako teško, put do kupca pronalazi grožđe domaćih vinogradara. Unatoč poduzetim mjerama, na domaćem tržištu pojavilo se i grožđe iz uvoza.
Najveća vinarija u BiH, vinarija Čitluk ove godine umjesto da otkupljuje grožđe prisiljena je prodavati vlastiti urod. Podrumi kapaciteta 12 milijuna litara su puni, izostao je izvoz na kinesko i europsko tržište. Prodalo se svega 30 posto prošlogodišnje proizvodnje.
”Ja sam u vinariji 36 godina, i prvi put se dogodilo da smo i mi dali na tržište grožđe, do sada smo mi otkupljivali svake godine tržišne viškove kad je prodaja vina išla normalno, jednostavno smo svaki grozd otkupili s područja Mostara, Brotnja, pa do Ljubuškog”, ističe enolog Tihomir Prusina.
S plasmanom svojih vina na američko i eurospko tržište više uspjeha ima jedna mala vinarija s mostraskog vinogorja, zahvaljujući poslu ugovorenom prije pandemije. Ova vinarija prije nekoliko dana dobila je i veliko priznanje. Na najvećem svjetskom vinskom natjecanju u Londonu osvojili su zlatnu medalju. To je druga zlatna medalja u posljednje tri godine za ovu malu vinariju.
”Mi smo mala vinarija koja se bazirala na kvalitetu, nemamo velike serije, radimo 30 tiusća litara maksimalno. Mi smo ostali na nekih 30 posto viškova, što nije neki problem, nadam se daćemo to riještiti do 4. mjeseca iduće godine, već je nakon ovoga zlata to puno bolje krenulo”, kaže vinar Velimir Ereš za BHRT.
Uz pad izvoza od 90 , te plasmana na domaćem tržištu za 70 posto, vinari su preko Vanjskotrgovinske komore BiH zatražili zaštitu domaće proizvodnje. Intervencijom države uvoz je manji nego lani za 40 posto, kažu u nadležnom ministarstvu. Na terenu efekti tih mjera nisu vidljivi.
”Zavod kod nas nije primio nijedan uzorak u inspekciju, što znači da je stanje ostalo kao i prethodnih godina, samo je cijena tog grožđa bila niža nego prethodnih godina”, kaže dekan APT Sveučilišta u Mostaru Ivan Ostojić.
A dok čekaju oživljavanje tržišta, vinari proširuju podrume i nabavljaju nove tankove i bačve za odlaganje vina. Dobar urod i kvalitetu zasjenili su negativni ekonskomski efekti pandemije, koji su u prvi plan izbacili manjkavosti važećeg zakona o vinu koji ni nakon posljenjih izmjena 2012. nije usklađen s eurospkom regulativom.
Vrisak.info
