Podaci prema kojima su izravne strane investicije u prvih pola godine dosegnule gotovo milijardu maraka unose optimizam i otvaraju mogućnost situaciji da ove godine dosegnemo rekordan iznos koji bi se približio brojci od 2 milijarde maraka, a što pokazuje stanoviti oporavak ekonomske aktivnosti zemalja u okružju koje su se pokazale kao najveći investitori u zemlju.
Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine za Večernji list su potvrdili kako su izravne strane investicije za šest mjeseci (siječanj – lipanj) ove godine iznosile 955,9 milijuna KM.
U pogledu tokova izravnih investicija, u prvih pola godine najviše investicija zabilježeno je iz Hrvatske (183,5 milijuna KM), potom Njemačke (157,9 milijuna KM), Slovenije (145,3 milijuna KM) i Austrije (101,7 milijuna KM).
Analizom ukupnog iznosa izravnih stranih investicija za prvih šest mjeseci ove godine može se pretpostaviti da bi, u slučaju da se sličan iznos i dinamika nastave i u drugom dijelu godine, izravne strane investicije na kraju 2024. mogle premašiti 1,9 milijardi maraka, a što je više u odnosu na prošlu godinu, kada su izravne strane investicije iznosile 1,89 milijardi KM.
Drugi zaključak koji se nameće u analizi najvećih država investitora u prvih pola godine otkriva kako su s popisa “nestale” one države iz kojih je u prošloj godini zabilježen najveći iznos stranih ulaganja.
Podsjećamo, najviše je priljeva investicija tijekom 2023. godine zabilježeno iz Rusije (376,3 milijuna KM), Srbije (355,6 milijuna KM) te iz Nizozemske (237,7 milijuna KM).
Podaci za prvih pola godine otkrivaju nastavak uzlaznog rasta izravnih stranih ulaganja, no da bi se on dodatno pojačao u financijskom smislu, potrebne su brojne reforme unutar BiH, počevši od pravne sigurnosti, preko poslovne klime i borbe protiv korupcije pa do modernizacije birokracije.
Potonje pitanje na prilično ilustrativan način prikazano je u nedavnom izvješću Grupacije Svjetske banke “Business Ready”, a prema kojemu za pokretanje biznisa u prosjeku treba 79 dana, dok je na globalnoj razini taj broj 32 dana.
Birokratske procedure koje narušavaju poslovnu klimu i dalje su ključna zapreka za snažnije investicije BiH, kao i općenito podizanje životnog standarda u zemlji, a kada se tomu dodaju i loši pokazatelji u kontekstu oporezivanja i tržišne konkurencije, dolazimo do zaključka kako BiH, unatoč određenim promjenama, i dalje treba korjenite reforme koje će omogućiti brže i učinkovitije pokretanje poslovanja, kao i zaštitu poslovnih subjekata.
Novo izvješće Grupacije Svjetske banke “Business Ready” jasno upućuje na to gdje su slabosti BiH kada govorimo o poslovnoj klimi, a uvidom u njega vidljivo je kako su rezultati dobiveni na osnovi mjerenja pokazatelja u trima kategorijama (regulatorni okvir, javne usluge i operativna učinkovitost), kao i deset tema (početak poslovanja, lokacija poslovanja, komunalne usluge, radna snaga, financijske usluge, međunarodna trgovina, oporezivanje, rješavanje sporova, tržišna konkurencija te poslovna nesolventnost).
Bosna i Hercegovina ima najviše bodova u oblastima rada, međunarodne trgovine i lokacije poslovanja, navodi se u izvješću Svjetske banke.
Sve navedeno jasno upućuje na zaključak kako BiH mora nastaviti s provedbom reformi koje se odnose na poboljšanje poslovne klime općenito, a u tom smislu, digitalizacija se nameće kao jedan od najučinkovitijih procesa koji treba olakšati i ubrzati procedure. Dobar primjer dolazi nam iz Federacije, gdje se priprema operacionalizacija sustava koji će ukinuti potrebu za dolaskom na šaltere i traženjem velikog broja dokumenata.
Riječ je o integriranom online sustavu za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji.
Naravno, na državnoj razini IDDEEA radi na digitalizaciji koja se odnosi na pristup središnjoj bazi podataka, a na nižim razinama pojedine županije, poput Zapadnohercegovačke, također su krenule u aktivnosti u okviru UNDP-jeva projekta “Digitalna transformacija u javnom sektoru u BiH”.
Kada pak promatramo ukupno stanje s izravnim stranim investicijama, podaci s kraja 2023. godine ukazuju kako je ukupno stanje izravnih stranih investicija u BiH na kraju 2023. godine iznosilo 19,42 milijardi KM.
Ovaj iznos ne predstavlja samo rezultat investiranja u prethodnom razdoblju nego kroz zadržanu zaradu i rezultat poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu.
Promatramo li stanje izravnih investicija na kraju 2023. godine, najviše se odnose na Hrvatsku (2,80 milijardi KM ili 14,4% od ukupnog stanja investicija), Srbiju (2,68 milijardi KM ili 13,8%) te Austriju (2,67 milijardi KM ili 13,7%).
Promatrano po djelatnostima, najviše izravnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga (3,73 milijarde KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijarde KM) i trgovine na veliko (1,84 milijarde KM).
Vrisak.info
