Novi putnički terminal splitske Zračne luke površine 35.000 metara četvornih, u čiju je izgradnju investirano 450 milijuna kuna, službeno je otvoren u subotu a svečanosti je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
“Osmišljeno proširena Zračna luka Split dat će novu dimenziju Gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dalmaciji te će omogućiti protočniji promet putnika pošto je dosadašnjih 12-13 tisuća metara četvornih bio preskučen prostor. S ovih 35.000 metra četvornih imamo modernu zračnu luku,” rekao je Plenković.
Istaknuo je kako je to izrazito vrijedan projekt unaprjeđenja infrastrukture zračnih luka u Hrvatskoj, podsjetio je na otvaranje obnovljenih zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku, da se ulaže u zadarsku zračnu luku, kao i u zračne luke na Braču i Lošinju.
“Hrvatska prometna infrastruktura u zračnim lukama dobiva novu kvalitetu,” rekao je Plenković.
Po njegovim riječima, taj projekt splitske zračne luke, koji je počeo i završen u mandatu sadašnje Vlade, posebno je značajan jer vrijedi 450 milijuna kuna, uložena su vlastita novčana sredstva zračne luke, uz kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a izvođači radova bile su hrvatske kompanije.
Novim putničkim terminalom, kako je rekao Plenković, ove godine će se omogućiti promet oko 3,3 milijuna putnika, a u budućnosti bi godišnji promet mogao dostići pet milijuna putnika.
Direktor Lukša Novak: Očekujemo povećanje prometa putnika za osam posto
Direktor splitske Zračne luke Lukša Novak je rekao kako se ove godine u toj zračnoj luci očekuje povećanje prometa putnika za osam posto u odnosu na lanjskih 3,1 milijun putnika.
“Ovo je povijesni događaj ne samo Zračne luke Split nego i zračnog prometa u Hrvatskoj,” istaknuo je Novak. Dodao je kako je novi putnički terminal splitske Zračne luke “izvanredno arhitektonsko djelo.”
Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je istaknuo kako je uprava splitske Zračne luke dobro pripremila projekt novog terminala.
Ponovio je kako će se nastaviti realizacija velikih projekata u prometnoj infrastrukturi vrijednih oko 20 milijardi kuna što će se financirati, kako je rekao, uglavnom iz europskih fondova, piše Hina.
Vrisak.info
