Veliki problem na tržištu radne snage u BiH predstavlja dugoročna nezaposlenost, odnosno nezaposlenost više od godinu dana, koja je prema podacima Centralne banke u BiH, među najvećima u Europi, piše Večernji list BiH. BiH, uz Makedoniju, ima najvišu stopu nezaposlenosti, a istraživanje je pokazalo kako je udio dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih u 2017. godini iznosio 82,1 % i daleko je iznad prosjeka EU-a. Uz ovo, ističu u Centralnoj banci, vrlo nepovoljna karakteristika tržišta rada u BiH jest i problem neaktivnosti stanovništva koji se očituju kroz činjenicu da je broj neaktivnih osoba veći od radne snage.
“U 2017. godini odnos radne snage prema neaktivnom stanovništvu iznosio 74,3% i u odnosu na prethodnu godinu je manji za samo 1,6 postotnih bodova. Također, vrlo zabrinjavajući je i podatak o stopi nezaposlenosti mladih koja je u 2017. godini iznosila 45,8%. Podatak da je stopa nezaposlenosti mladih osoba smanjena za 8,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu ne može se tumačiti isključivo poboljšanjem uvjeta na tržištu. Prema podacima Eurostata, udio dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih u zemljama EU-a u četvrtom tromjesečju 2017. godine iznosio je 44,5%. Velike su posljedice po BiH i u smanjenje broja mladih osoba u radnoj snazi uslijed sve intenzivnijeg trenda odlaska mladih u inozemstvo”, ističu u Centralnoj banci BiH.
Napominju kako svi statistički pokazatelji upućuju na zaključak da na tržištu rada u BiH postoje vrlo ozbiljni strukturni problemi koji zahtijevaju njegovu reformu kako bi se povećala zaposlenost i smanjilo siromaštvo, a time i umanjili potencijalni izvori rizika koji dolaze iz ovog segmenta ekonomije. Iako su u programu ekonomskih reformi BiH 2016. – 2018. godine planirali da će kroz razne poticajne mjere, nove zakone, otvoriti oko 10.000 novih radnih mjesta za mlade, po svemu sudeći, takav plan ostat će još jedno “mrtvo slovo na papiru”.
Godina koja je na izmaku, ako je suditi po službenoj statistici, donijela je blago povećanje zaposlenosti, ali ne u tolikoj mjeri koje je federalna Vlada najavila još 2015. godine. Naime, te godine uz veliku medijsku pompu Vlada Federacije BiH najavila je i poduzimanje niza aktivnosti na pripremi uredbe o poticanju prvog zapošljavanju, koja će, kako su tada kazali, “osim fiskalnog utjecaja na punjenje izvanproračunskih fondova imati znatan utjecaj i na porast zaposlenosti mladih koji se prvi put zapošljavaju, a procjena je oko 10.000 novozaposlenih”.
Ta mjera trebala se pozitivno odraziti na poticaje malim i srednjim poduzećima u okviru strateškog prioriteta – poslovnog okruženja. “Uredbom se planira da poslodavac koji na osnovi ugovora o radu zaposli nezaposlenu osobu koja se prvi put zapošljava ostvaruje pravo na subvencioniranje 100 posto obračunatih doprinosa na osnovicu najniže plaće, uračunavajući i porez na dohodak u iznosu za sufinanciranje neto plaće u visini 100% najniže plaće u Federaciji BiH”, stajalo je, između ostalog, u programu ekonomskih reformi 2016. – 2018. I dok se političari hvale pozitivnim ekonomskim trendovima u BiH, gola statistika govori kako stvarna individualna potrošnja po stanovniku i BDP po stanovniku također ne pokazuju da je ostvaren značajniji progres u razini blagostanja. Oba pokazatelja u 2017. godini ostala su na izuzetno niskoj razini zbog čega BiH značajno zaostaje, ne samo u odnosu na europski prosjek nego i u odnosu na zemlje u okruženju. Prema podacima Eurostata u 2017. godini, bh. BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći iznosio je 32% prosjeka zemalja EU-a.
