Ako Federacija BiH u skorije vrijeme donese prijeko potrebne izmjene zakonskog rješenja o građevinskom zemljištu, to bi značilo otvaranje mogućnosti za snažniji investicijski ciklus na lokalnim razinama vlasti koje bi tada imale odriješene ruke ponuditi zemljište investitorima s dobrim poslovnim idejama u sklopu velikoga broja poslovnih zona koje već funkcioniraju ili koje tek nastaju, piše Večernji list BiH.
Marin Radišić, načelnik općine Čitluk, nedavno je za Večernji list kazao kako već osmu godinu zaredom nisu mogli investitorima dodjeljivati građevinsko zemljište gdje bi se gradili novi objekti i zapošljavali ljudi. Sve je to prouzročeno situacijom u kojoj je donesen Zakon o stvarnim pravima, dok je u isto vrijeme na snazi ostao “stari” Zakon o građevinskom zemljištu. Ravnatelj Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović nedavno je za Fenu kazao kako važeći Zakon o građevinskom zemljištu nije izmijenjen od 2003. godine, dok je u međuvremenu društvo prošlo kroz intenzivne promjene po pitanju nekretnina i oblasti stvarnih prava uopće.
– Zakon o građevinskom zemljištu FBiH, za razliku od 12 drugih propisa u oblasti stvarnog i imovinskog prava, s početkom primjene Zakona o stvarnim pravima nije prestao važiti, ali je veći dio njegovih odredbi praktično stavljen izvan snage jer su u koliziji s odredbama Zakona o stvarnim pravima i protivne načelima jednovrsnosti vlasništva i pravnog jedinstva nekretnine – rekao je tada Obradović.
Podsjetio je i kako se početkom 2014. godine počeo primjenjivati Zakon o stvarnim pravima kojim se nakon dugo vremena oblast stvarnih prava vraća srednjoeuropskoj tradiciji. To znači da se “uvodi načelo jednovrsnosti vlasništva, jednakosti svih titulara, odnosno nositelja prava vlasništva i načelo jedinstva nekretnine te se propisuje opća vlasnička transformacija nekadašnjeg društvenog vlasništva odnosno njegovih derivativa (pravo upravljanja, raspolaganja, korištenja).
Kao što je sasvim jasno iz njegova sadržaja, ali i posljedica, donošenje novog zakonskog rješenja o građevinskom zemljištu je od vitalnog interesa za jedinice lokalne samouprave te je u samoj pripremi ovoga zakonskog rješenja formirana radna skupina sastavljena od predstavnika Saveza općina i gradova i pojedinih općina. Između ostaloga, zakonskim se rješenjem propisuju naknade koje se plaćaju prilikom korištenja građevinskog zemljišta, definiraju prava i obveze jedinica lokalne samouprave i vlasnika jednih spram drugih kada je u pitanju planska izgradnja i privođenje građevinskog zemljišta trajnoj namjeni.
Nadležnosti lokalnih samouprava u kontekstu privlačenja investicija iznimno su važne jer se veliki dio realiziranih poslovnih ideja provodi upravo kroz suradnju s jedne strane općine, a s druge investitora te pritom lokalne samouprave, koristeći ustavna i zakonska načela, imaju mogućnost dati nužan impuls razvoju gospodarstva, kako kroz olakšice tako i kroz stvaranje što povoljnijih uvjeta u poslovnim zonama. Niz općina krenuo je putem poticajnih mjera, a, između ostaloga, i kroz sufinanciranje troškova osnivanja i registracije poduzeća. Zanimljivost leži i u činjenici da su prostorno i brojčano manje općine često nositeljice gospodarskog rasta, a Večernji list je nedavno pisao upravo o nekoliko primjera općina koje osvjetljavaju obraz BiH i unutar kojih se realizira ili će se uskoro realizirati niz investicijskih procesa.
Vrisak.info
