Cijene nafte i naftnih derivata ponovno rastu, a novi val poskupljenja na svjetskom tržištu sve se snažnije osjeća i u Bosni i Hercegovini. Posebno su na udaru vozači dizelskih vozila, budući da je prosječna cijena dizela dosegnula 3,38 KM po litri.
Na svjetskom tržištu cijena sirove nafte ponovno je premašila 90 dolara po barelu, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju napetosti na Bliskom istoku i američko-iranski sukob. Promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od ključnih svjetskih ruta za transport nafte i plina, snažno je ograničen, što dodatno pritišće energetsko tržište.
Istodobno su cijene prirodnog plina u Europi od početka godine porasle za oko 120 posto, a europske države nastoje obnoviti zalihe prije jeseni i zime.
Poskupljenja se brzo prelijevaju na benzinske crpke
Rast cijene sirove nafte gotovo se odmah počinje osjećati i na maloprodajnom tržištu. Prema izračunu Federalne televizije, pun spremnik goriva danas može stajati oko 30 KM više nego prije mjesec dana.
Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić smatra kako će se i domaće tržište morati prilagođavati globalnim kretanjima.
“Mi ćemo također morati slijediti tu politiku prilagođavanja tržišnim cijenama. Uglavnom je to prepušteno privatnom sektoru i on je do sada pokazao jednu veliku vitalnost i snalažljivost te uspijevao osigurati dostatne količine nafte i naftnih derivata”, kazao je Bičakčić.
Dodatni problem mogao bi nastati ako građani i gospodarstvo, strahujući od novih poskupljenja, počnu stvarati vlastite zalihe. Takva panična kupnja u razdoblju tržišnih poremećaja može dodatno opteretiti dobavne lance i povećati rizik od privremenih nestašica.
Iz Naftnih terminala poručuju da nestašice zasad ne prijete
Unatoč nestabilnosti na svjetskom tržištu, iz Naftnih terminala Federacije BiH poručuju kako trenutačno ne očekuju nestašicu goriva.
Predsjednik Uprave Naftnih terminala FBiH Damir Kreso ističe kako su dobavni pravci iz kojih se BiH trenutačno opskrbljuje stabilni.
“Što se tiče nestašice nafte za tržište Bosne i Hercegovine, mogu ovako, po nekoj slobodnoj procjeni, reći da ne vjerujem da će doći do nestašica jer se mi ne opskrbljujemo s mediteranskog područja. Do sada su isporuke iz tih rafinerija iz kojih kupujemo, odnosno kojima opskrbljujemo tržište Bosne i Hercegovine, stabilne”, kazao je Kreso za FTV.
Federacija BiH raspolaže i određenim količinama goriva namijenjenima službama od posebnog javnog značaja.
“Terminali Federacije imaju određene količine i dizela i benzina za potrebe najhitnijih službi. To su bolnice, hitne službe, civilna zaštita, policija i tako dalje”, pojasnio je Kreso.
Ipak, postojeće količine ne bi bile dovoljne za dugotrajniji poremećaj na tržištu, a trajanje rezervi ovisilo bi o intenzitetu potrošnje i razmjerima eventualne krize.
BiH nema dovoljno kapaciteta za strateške rezerve
Jedan od ključnih problema je nedostatak skladišnih kapaciteta. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je kako Federacija nema dovoljno izgrađenih terminala za skladištenje nafte.
“Apsolutnu štetu možemo pretrpjeti kada je nedovoljan rad institucija na razini Bosne i Hercegovine kada su u pitanju rezerve nafte, da ih tako nazovemo. Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, međutim, mi nemamo dovoljno izgrađenih terminala gdje možemo skladištiti svoju naftu”, kazao je Lakić.
Prema njegovim riječima, Federaciji bi za dugoročniju sigurnost opskrbe bila potrebna još četiri terminala, kao i znatno veće količine strateških rezervi.
Istodobno, prema navodima Federalne televizije, Republika Srpska nema vlastite zalihe nafte koje bi se mogle koristiti u slučaju ozbiljnijeg poremećaja u opskrbi.
Hoće li vlasti reagirati na nova poskupljenja?
Jedna od mogućih mjera za ublažavanje udara na građane bilo bi privremeno smanjenje trošarina ili ograničavanje trgovačkih marži na gorivo. Takve su mjere u razdobljima energetskih kriza već koristile pojedine europske države.
U BiH, međutim, takva odluka zahtijevala bi dogovor na državnoj razini, budući da Federacija ne može samostalno mijenjati trošarine koje se primjenjuju na području cijele države.
Istodobno, prihodi od uvoza nafte za državu su iznimno značajni. Prema podacima koje navodi FTV, Uprava za neizravno oporezivanje BiH od početka godine po osnovi uvoza nafte prikupila je oko 1,126 milijardi KM.
Dok cijene energenata ponovno rastu, ostaje otvoreno pitanje hoće li institucije pravodobno reagirati i pokušati ublažiti posljedice novih poremećaja ili će se teret poskupljenja ponovno najvećim dijelom prebaciti na građane i gospodarstvo.
Vrisak.info
