Na svjetskim burzama bilježi se snažan rast cijena bakra, koji je ovih dana dosegnuo povijesne maksimume, dodatno uzburkavši tržišta sirovina i dionice rudarskih kompanija.
Prema podacima s međunarodnih tržišta, cijena bakra prvi je put premašila granicu od 12.000 dolara po toni, čime je potvrđen snažan uzlazni trend koji traje već mjesecima.
Ovaj rast privlači veliku pozornost investitora, ali i industrije koja bakar smatra jednom od ključnih sirovina budućnosti.
Zašto cijene bakra rastu?
Analitičari navode nekoliko ključnih čimbenika koji stoje iza aktualnog skoka cijena. Prije svega, riječ je o ograničenoj ponudi, uzrokovanoj problemima u proizvodnji i kašnjenjima velikih rudarskih projekata diljem svijeta.
Istodobno, globalna potražnja snažno raste, osobito iz sektora električnih vozila, obnovljivih izvora energije i infrastrukture povezane s umjetnom inteligencijom.
Dodatni pritisak na tržište stvaraju geopolitičke i trgovinske neizvjesnosti, uključujući najave mogućih carina i poremećaje u lancima opskrbe, što investitore usmjerava prema sigurnijim i strateškim sirovinama.
“Nova nafta” energetske tranzicije
Zbog svoje nezamjenjive uloge u proizvodnji kabela, baterija, elektromotora i energetske infrastrukture, bakar se sve češće naziva i “novom naftom energetske tranzicije”.
Njegova važnost dodatno raste kako zemlje diljem svijeta ubrzavaju prijelaz na zelene tehnologije i elektrifikaciju.
Rast dionica rudarskih kompanija
Rast cijene bakra pozitivno se odrazio i na burzovna tržišta. Dionice rudarskih kompanija diljem svijeta bilježe rast, a investitori povećavaju izloženost sektoru metala, očekujući nastavak povoljnog trenda.
Posebno su profitirale kompanije usmjerene na eksploataciju bakra, ali i širi rudarski indeksi na europskim i azijskim tržištima.
Što slijedi?
Stručnjaci upozoravaju da bi visoke cijene bakra mogle potrajati, s obzirom na to da su za pokretanje novih rudarskih projekata potrebne godine, dok potražnja nastavlja snažno rasti.
Istodobno, rast cijena ovog metala mogao bi imati i negativne posljedice, poput povećanja troškova u građevinarstvu, energetici i industriji, što bi se moglo preliti i na krajnje potrošače, prenosi Biznisinfo.
Vrisak.info
