Lani je i službeni Pariz obavijestio EU o planu restrukturiranja Areve, uključujući i isplatu prethodno odobrenih 4,5 milijardi eura iz državne blagajne.
Iako je nuklearna energija dugo vremena smatrana svetim gralom energetike, nesreće u elektranama u Černobilu, danas već davne 1986., i ona Fukušimi iz 2011. su okrenule javnost protiv ove tehnologije.
Mnoge ekološki osviještene, a uz to i turističke zemlje, poput Francuske, Belgije, Švedske, Kanade i Švicarske, i dalje temelje svoju energetiku na nuklearkama, dok neke, prije svega Njemačka, odustaju od primjene ove tehnologije.
Veliko preslagivanje
Trenutno se razvija više nuklearnih energetskih projekta, no oni su uglavnom vezani uz zemlje u kojima javnost ne igra neku ozbiljniju ulogu u političkom odlučivanju. Iako na “zapadu” nije bilo ozbiljnijih nuklearnih havarija, upravo je odluka Njemačke iz 2011. da zatvori svih svojih 17 nuklearki do 2022. uvela pomutnju u europsku energetiku.
Naime, EU je, uz Rusiju i SAD, glavni civilni nuklearni igrač u svijetu te se zadnjih godina događa veliko preslagivanje tvrtki iz tog sektora. Areva je najveća francuska kompanija u segmentu gradnje nuklearnih reaktora kojoj zadnjih godina ne cvjetaju ruže. Sredinom prošle godine objavljeno je da su japanski industrijski konglomerat Mitsubishi i francuska tvrtka za inženjerske usluge Asystem kupili od francuskog EDF-a udjele u proizvođaču nuklearnih reaktora New NP, a koji je prije krize pripadao Arevi.
Lani je i službeni Pariz obavijestio EU o planu restrukturiranja Areve, uključujući i isplatu prethodno odobrenih 4,5 milijardi eura iz državne blagajne. Francuska smatra nuklearnu energiju ključnom privrednom granom, što objašnjava i sudjelovanje vlade u pregovorima o restrukturiranju tog sektora.
Novi div na pomolu
Njemačke tvrtke pak muku muče s troškovima gašenja nuklearki i njihova zbrinjavanja jer tamošnji glavni igrači, E.ON, RWE i EnBW moraju do 2022. godine u državni fond za skladištenje nuklearnog otpada uplatiti ukupno 23,5 milijardi eura što predstavlja veliki financijski teret njihovu održivu poslovanju. Jedan od načina opstanka je i udruživanje te je tako nedavno objavljeno da su E.ON i RWE postigli sporazum o udruživanju snaga i razmjeni imovine, a što bi im trebalo omogućiti da se odmaknu od sve neprofitabilnijih fosilnih izvora i nuklearne energije te stvore najveću energetsku tvrtku u Europi.
Ukoliko plan zaživi, nakon složene transakcije teške oko 60 milijardi eura, E.ON bi trebao postati najveći europski operator elektroenergetskih mreža i maloprodaje dok će RWE biti 2. najveći proizvođač zelene energije. Operacionalizacija ove transakcije se ne očekuje prije 2020.
Poslovni dnevnik
