Instalateri fotonaponskih sustava, u javnosti poznatiji kao monteri solarnih panela profesionalno postaju sve traženiji na bh. tržištu. Zanimanje je deficitarno i u Europskoj uniji, a svoju priliku za bolju egzistenciju upravo u njemu vide mnogi u našoj zemlji. Među njima su i zaposleni profesori koji kroz model cjeloživotnog učenja se okreću prekvalifikaciji.
Na takozvani put “zelene tranzicije” Bosna i Hercegovina je već zakoračila, a on u konačnici podrazumijeva potpuni prelazak sa konvencionalnih na ekološki prihvatljive izvore energije.
“Htjeli ili ne, nama se već događa energetska tranzicija. Sada imamo nedostatak ugljena i peleta, a najavljeno je i poskupljenje električne energije. Da bismo preživjeli energetsku tranziciju i poskupljenje električne energije moramo se okrenuti mjerama energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, ugrađivati toplotne pumpe, ali i fotonaponske sustave”, kaže direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić, piše Klix.ba.
A upravo sve veći broj fotonaponskih sustava, točnije solarnih panela je moguće vidjeti na krovovima javnih, ali i privatnih objekata u našoj zemlji. Problem leži u nepostojanju sofisticiranog kadra koji će se baviti njihovom instalacijom i priključenjem na elektroenergetski sustav.
Zbog toga je od Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle potekla inicijativa za uvođenje novog zanimanja u obrazovni sustav Tuzlanske županije, a on se odnosi na instalatera fotonaponskih sustava – elektroničara.
Ovo zanimanje će od rujna ove godine djelovati u Srednjoj elektrotehničkoj školi u Tuzli, a kroz obrazovni sustav Srednja građevinsko-geodetska škole će nuditi mogućnost prekvalifikacije kadra.
Dok ovo u potpunosti ne zaživi, odvija se pilot projekt kroz koji se vrši obuka za instalatere fotonaponskih sustava. Grupu polaznika čine nezaposlene osobe, one s radnim angažmanom te visokoobrazovani kadar koji želi upotpuniti svoj portfolij.
“Kroz ovu obuku profesori predstavljaju edukatore, uz pomoć gostujućeg profesora iz švicarske Polybau škole. U okviru ove edukacije zainteresirane odrasle osobe obučavaju se kako prije svega raditi planiranje, projektiranje i postavljanje jednog sustava, kao i njegovo održavanje”, kaže Agić.
Edin Muranović iz Tuzle je diplomirani kriminalist koji priliku za posao u struci nikada nije dobio. Sada nadu vidi u postavljanju solarnih panela, svjestan da je na putu “zelene bh. tranzicije” ova struka neminovna.
“Posao u struci sam pokušavao pronaći 17 godina, ali zbog nepotizma i korupcije u tome nisam uspio. Sada sam se odlučio za edukaciju u oblasti postavljanja solarnih panela. Sviđa mi se način odvijanja obuke i već sam stekao određena znanja. Naučio sam na koji se način vrši pregled krova koji treba na sebi nositi konstrukciju solarnih panela, zatim kako se oni montiraju, čemu služe, koje se uštede ostvaruju te koje benefite ostvarujemo u smislu smanjenja zagađenja zraka”, kaže Muranović.
Bosni i Hercegovini neminovno slijedi razdoblje u kojem će pored velikih sustava, sve veći broj domaćinstava željeti ugraditi fotonaponske elemente. Samim tim doći će i do većeg vapaja za odgovarajućim kadrom.
Tuzlak Nihad Ramadanović je zaposlen kao profesor tjelesnog odgoja i sporta, a shodno trenutnom načinu funkcioniranja obrazovnog sustava u Tuzlanskoj županiji, on svake godine prilikom zadovoljavanja kriterija na natječaju dobiva ugovor na određeno vrijeme. Uvjerenja je da zanimanje instalatera solarnih panela ima budućnost u BiH te se tim tragom i prijavio na obuku.
“Zbog velike konkurencije, natječaji se svake godine realiziraju, a mogućnost dobivanja ugovora na neodređeno vrijeme je teško dobiti. Putem interneta sam vidio oglas za besplatnu obuku odraslih osoba na temu instaliranja fotonaponskih sustava te sam se odlučio prijaviti”, ističe Ramadanović.
Posebno je zanimljivo da ovo zanimanje već budi zanimanje i kod učenika, što za Klix potvrđuje i nastavnik praktične nastave u Srednjoj mješovitoj školi u Kalesiji Adem Karić. On se također nalazi na obuci u Tuzli, a cilj mu je svoja stečena znanja u budućnosti prenijeti na mlađe generacije.
“Među učenicima postoji veliko zanimanje, jer oni putem interneta saznaju razne informacije u ovoj oblasti. Svjesni su da je ono kao takvo jako traženo u Europskoj uniji, ali da dolazi vrijeme i za Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog toga trebamo educirati kadar, koji će naknadno biti u mogućnosti svoja znanja i vještine prenijeti na mlade”, ističe Karić.
U Tuzli znanje u oblasti instaliranja fotonaponskih sustava i zaštite na radu prilikom obavljanja poslova trenutno prenosi stručnjak iz škole Polybau Ramon Kropf koji kaže kako je ovo zanimanje budućnost u Europskoj uniji, ali i cijelome svijetu.
“Smatram da je potreba za obukom odraslih u ovoj oblasti jako važna, ako želimo imati ljude koji će to moći raditi. To je jako važno zbog okoliša, ali i cijene električne energije koja raste. Ako u BiH želimo smanjiti proizvodnju iz ugljena, onda moramo imati dodatni izvor energije”, priča Kropf.
Benefiti od ugradnje fotonaponskih sustava se kreću od boljeg kvaliteta zraka pa sve do značajnih ekonomskih ušteda. U cilju što većeg broja instaliranih fotonaponskih sustava te isključenja nuklearnih centrala do 2050. godine, u Švicarskoj se također vrše prekvalifikacije, edukacije i brze obuke kadrova.
Vrisak.info
