U Grudama je nedavno boravio jedan od najboljih energetskih stručnjaka u regiji Mladen Zeljko. Svojedobno radio je s trima najjačim imenima hrvatske energetike: Hrvojem Požarom, Božom Udovičićem i Goranom Granićem, gdje je nastavio i praktičnu nadogradnju nakon završetka studija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, piše Večernji list BiH.
Jedan je i od osnivača energetskog instituta koji nosi naziv po spomenutom akademiku Hrvoju Požaru, u kojem danas radi 89 stručnjaka sa završenim fakultetom, od čega 17 doktora znanosti.
Njegov put počeo je iz Crnča, u Širokom Brijegu, a predavao je u cijelom svijetu. Mnogi koji su slušali njegova predavanja ušli su u određene poslove s energentima, što njegov rad čini još uspješnijim. Uspoređujući podatke, kazao je kako je ukupna proizvodnja struje u BiH 17 teravatsati, a potrošnja nešto iznad 12, što znači da 5 teravatsati otpada na izvoz.
Upravo to je istaknuo kao pozitivnu činjenicu jer je BiH izvoznik. Govorio je i o proizvodnji struje iz vjetra i solara u BiH, koji moraju biti još zastupljeniji.
Ako pogledate jugozapadni dio BiH, taj dio je među ključnima za razvoj obnovljivih izvora energije, a novi propisi omogućit će povoljno okružje za ubrzanje tranzicija – kazao je među ostalim. Spominjao je i ono što mnogi pitaju u posljednje vrijeme, a to su solari na krovovima. Tko ima viška novca, možda bi i investirao u taj projekt, netko bi digao kredit pa se dugoročno osigurao.
Međutim, ovo je BiH i mnogo toga ne funkcionira onako kako bismo zamišljali. – Solari na krovovima su i u Hrvatskoj aktualna tema. Jer, propisi su takvi da u mreži možete puštati onoliko struje koliko kupujete i ljudi traže da se to promijeni. Trebamo burzu električne energije – ističe Zeljko. Tvrdi i da je onda sve puno transparentnije. – Kad je burza tu, nema muljanja, tu nitko ne može ništa dogovoriti. Ona je neminovna za suvremeni energetski sustav – naglašava. Kod solara ili vjetra, kaže, ne može se znati kako će funkcionirati u 30 sati, a morate to poslati operateru koji vodi sustav.
Stoga, kaže i što je činiti u tom slučaju. – Morate raditi pritisak u cilju dogradnje visokonaponske prijenosne mreže na sjeverozapadu Hercegovine i jugozapadu Bosne jer je tu jako velik potencijal, osobito kada govorimo o vjetru. Tu je potrebna 400-kilovoltna mreža kakvih danas nema – govori Zeljko. Pozvao je ljude da investiraju, pogotovo u područjima koja imaju vjetar, sunce…
Vjetroelektrane treba graditi koliko god mogućnosti priključka na mrežu dopuštaju. Zatim, svi ovi krovovi kad krenemo od Gruda, oni čije su lastavice okrenute prema cesti, trebaju biti prekriveni solarima – naglašava. Kazao je i što očekuje u budućnosti.
Nadam se da ćemo svi ovdje imati solare, a površina mora biti okrenuta prema jugu. To je investicija od dvadesetak tisuća maraka, koja se može priuštiti. Solare na površinama treba odraditi kao u poslovnoj zoni – ističe Zeljko.
Govorio je i koje su najveće prepreke. Najveće barijere zasigurno su zakonski propisi i administracija i treba raditi pritisak da se ovakve stvari prilagođavaju novim vremenima. Energetska obnova privatnih kuća i javnih zgrada nije se još zahuktala – govori Zeljko. Kaže i da se u današnjim zgradama troši ukupno 40 posto energije u odnosu na kuće, ali i za to postoje mehanizmi.
Na zgradi Instituta “Hrvoje Požar” sa 100 jedini su došli do 34 na razini potrošnje. – Eto, za toliko smo prije dvadesetak godina smanjili troškove grijanja, rasvjete i tako dalje – kaže.
Također, budućnost su i električni automobili. – Napravljena je i priprema za elektrifikaciju pogona. U Hercegovini još nema takvih auta, ali tko će ga i kupiti ako ga se ne može napuniti. Potrebno je imati javne punionice. To je ovdje još daleka priča, ali doći će prije nego što mislimo – kazao je, među ostalim, Zeljko.
Vrisak.info
