Jasno je da od ozbiljnog kažnjavanja Mađarske prema članku 7 Lisabonskog ugovora neće biti ništa jer će to, ako nitko drugi, blokirati Poljska, i sama suočena s istom prijetnjom. No unatoč tome Viktor Orbán i njegova vlada politički su osuđeni u Europskom parlamentu zbog kršenja prava i sloboda koje čine temelje Europske unije, a Mađarska je pod njegovim vodstvom deklarirana kao “neliberalna demokracija”. Istodobno, ta zemlja upravo zbog pogodnosti svojeg članstva u EU, državnih poticaja koje izdašno dijeli i poreza na dobit koji je spustila na devet posto (najniži u EU) opet počinje uživati u dotoku izravnih stranih investicija.
Višegodišnje političko kretanje Mađarske po autokratskoj stranputici, gušenje slobode medija i sudstva, antiimigracijska politika i obrana kršćanstva kao državni cilj tako ekonomski nije evidentirano kao problem, a Vlada to koristi za svoj PR. Mađarska u drugom kvartalu ove godine bilježi gospodarski rast od gotovo pet posto, a kompanije joj stižu doslovce u karavani iako je na listi Doing Business pala s 41. na 48. mjesto u 2018. te u Europskoj komisiji upozoravaju na rast korupcije.
Ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó u stilu Milana Bandića trči od jednog tvorničkog kamena temeljca do drugog (kad nema pravog, kaže da je u pitanju “digitalni kamen temeljac”, ma što to značilo), rukuje se i drži govore o snazi ekonomije i tome koliko će stotina radnih mjesta biti otvoreno. Doslovce tvrdi da su “međunarodne kompanije Mađarskoj dale glas o povjerenju”.
Impresivne brojke
Prošlog tjedna prilikom otvaranja Fordova servisnog centra u Budimpešti zbrojio je da je u 2017. godini vrijednost proizvodnje automobilske industrije u Mađarskoj dosegla 24,6 milijardi eura, a u prvih šest mjeseci ove godine već su premašili 13,8 milijardi eura. Većina toga realizirana je zahvaljujući njemačkim ulagačima; procjenjuje se da oni u Mađarskoj zapošljavaju oko 300 tisuća radnika u 6000 tisuća poduzeća.
Dok se Orbán u Europskom parlamentu mrštio jer mu ne odgovara postojeći odnos snaga i poredak na Starom kontinentu te traži saveznike da EU modelira po svojoj mjeri, Péter Szijjártó kod kuće je likovao. “Modernu industrijsku revoluciju vodi automobilska industrija, a Mađarska može reći da joj automobilska industrija osigurava kičmu gospodarstva”, rekao je n otvarajući u Miskolcu tvornicu Spinto Hungary za koju je Vlada dala bespovratnu potporu od 7,5 milijuna eura, polovicu ulaganja. Većina proizvodnje iz tvornice bit će za izvoz, a do 2020. očekuju prihod od oko 20 milijuna eura.
Usput je Szijjártó podsjetio da je Mercedes-Benz počeo graditi drugu tvornicu u Kecskemétu (milijarda eura ulaganja, 2500 radnih mjesta, proizvodnja bi trebala početi 2020.), Audi će u u Győru proizvoditi i električne automobile, a BMW priprema ulaganje od milijardu eura u Debrecenu, gdje će zaposliti 1000 radnika u prvoj europskoj tvornici koju gradi u posljednjih 20 godina. O tom se ulaganju BMW-a, pisao je austrijski Der Standard, dugo i tiho pregovaralo sve do ovoga ljeta.
Strani biznismeni i Orbánova vlada, unatoč ne baš dobrom rangiranju Svjetske banke i Europske komisije, sada efikasno surađuju, to je prilično čvrst brak. Kako je ljetos rekao direktor Mercedes-Benz Manufacturing Hungary Limited Christian Wolff, “u Kecskemétu su nam ponudili dom i mi se ovdje zaista osjećamo kao doma”. Osjećaju dobrodošlice sigurno je pomoglo i 37,5 milijuna eura koje im bespovratno daje mađarska Vlada, kao izravnu investicijsku potporu, a što još ide povrh toga, bilo bi zanimljivo znati, no nije otkriveno. Općenito su Mađari razvili mrežu mamaca pa se intenzitet potpora za investicije može kretati i do 50 posto, kako se primjerice hvale u drugom po veličini mađarskom gradu Debrecenu, na sjeveroistoku zemlje, koji se zadnjih godina probudio i privukao silne investicije iz Bavarske.
Suradnja za suradnjom
Izazvalo je to jedan pomalo tužan članak u novinama Mittelbayerische iz Regensburga. “Išlo je brzo. Prvi Krones, zatim Continental, a onda BMW – u kratkom razdoblju tri globalne kompanije s jakim vezama u istočnoj Bavarskoj najavile su posljednjih mjeseci kako grade nove tvornice u istočnoeuropskoj provinciji. FAG Schaeffler i ThyssenKrupp već su stigli u Debrecen”, piše autor u Mittelbayerische. Turistički zanimljiv kraj, poznat i po ukusnim kobasicama, postaje novo tehnološko središte sa sveučilištem i školama koje izbacuju potreban kadar. Novinar konstatira kako su država i grad pred strane kompanije prostrle crveni tepih, ali o financijskim detaljima tih aranžmana one nerado govore.
Na primjeru proizvođača autodijelova Continentala, koji će početi s izgradnjom pogona, to izgleda ovako: uložit će u Debrecenu 100 milijuna eura, otvoriti 450 radnih mjesta, a izravni državni grant bit će 34 milijuna eura. To je sedmi mađarski grad u koji su se uselili, a ukupno tamo zapošljavaju 6000 radnika. Najezda automobilskih kompanija dovela je do toga da sektor čini skoro 30 posto mađarske industrijske proizvodnje i zapošljava 180 tisuća radnika. Ocjenjujući to kao uspjeh, analitičari upozoravaju da to zemlju čini i prilično ovisnom o budućnosti automobilske industrije te trgovinskog rata koji raspiruje SAD.
Osim stranih ulaganja, Orbánova Vlada izdašno i ne baš transparentno koristi još jedan važan izvor. “Zapravo, EU drži Orbána na vlasti”, rekao je za Bloomberg jedan domaći fond menadžer, u tekstu pod naslovom “Orbánov ekonomski model je Trumpov san”. Kad netko primijeti da bi zbog kršenja europskih političkih normi taj ventil trebalo pritvoriti, ministar Péter Szijjártó bijesno odgovara da oni nisu kolonija niti se s njima tako može razgovarati jer Mađarska koristi taj novac na temelju sporazuma i otvaranja vlastitog tržišta stranim kompanijama. Svakako, s Mađarskom se zbog nepravilnosti oko EU fondova često bavi OLAF, europski ured za borbu protiv prijevara. Ni to, međutim, ne plaši šefove stranih kompanija. Dok smo završavali ovaj tekst, upravo je na internetskoj stranici mađarske Vlade osvanula vijest da je potpisan sporazum o strateškoj suradnji sa švicarskom Rehau grupom koja će investirati 123 milijuna eura, a Vlada njoj dati 21,8 milijuna eura. Dosad su Mađari potpisali 78 sporazuma o strateškoj suradnji s kompanijama.
novac.hr
