Mostar se i ove godine suočava s velikim brojem prijava za upis djece u gradske vrtiće, no zbog ograničenih kapaciteta, tek trećina prijavljene djece moći će biti primljena.
Kako su izvijestili iz Ustanove “Dječji vrtići Mostar”, na listama čekanja ostalo je 309 djece, dok je slobodnih mjesta bilo za svega 100 mališana.
Ravnateljica gradskih vrtića Danijela Kegelj naglasila je da se ovaj problem ponavlja svake godine te da kronični manjak mjesta u vrtićima ostaje izazov koji zahtijeva sustavna rješenja.
“Vjerujem da će potez grada iz prošle godine, kada se krenulo sa sufinanciranjem privatnih vrtića, pomoći roditeljima da pronađu alternativu, ali opet se pokazala potreba za povećanjem broja predškolskih ustanova u Mostaru”, kazala je.
Upisi se od prošle godine vrše elektroničkim putem, a prednost imaju djeca samohranih roditelja, djeca iz braniteljskih obitelji te ona čija su oba roditelja zaposlena.
“Roditelji često ne žele prihvatiti činjenicu da se kriteriji ne zbrajaju. Ako imate 100 mjesta, a 300 prijava, onda je odlučujući kriterij tko se prvi prijavio”, pojasnila je Kegelj.
Roditelji koji ne uspiju upisati dijete u gradski vrtić, preusmjeravaju se na privatne ustanove koje su, prema riječima vlasnika privatnog vrtića Miroslava Klepića, također popunjene. “Upisi kod nas još nisu ni počeli, a već imamo samo pet slobodnih mjesta”, rekao je.
Dodatni izazov predstavljaju djeca s poteškoćama u razvoju. Kegelj je istaknula da asistente nije lako pronaći, a još ih je teže financirati. Iako grad i županija posljednjih godina pružaju veću podršku putem pripravničkih programa, problem ostaje u činjenici da asistenti često čekaju stalno zaposlenje, dok zakonska regulativa za njihovo zapošljavanje još nije u potpunosti uređena.
Slične poteškoće ima i privatni sektor. “Primimo dijete koje ima zdravstvenih problema i brinemo se o njemu, ali nismo u mogućnosti plaćati asistenta”, dodao je Klepić.
Osim nedostatka kapaciteta, vrtići se suočavaju i s nedostatkom kvalificiranih odgajatelja. “Ljudi nakon studija ne žele posao u kojem će, primjerice, presvlačiti djecu. Na zapadu, poput austrijskog modela, uz odgajatelja dolazi i pomoćni radnik što bi i nama bio prihvatljiv model”, istaknuo je Klepić.
Trenutno u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u proceduri je zakon o predškolskom odgoju. Njegovo usvajanje omogućit će donošenje dodatnih zakonskih regulativa koje bi mogle olakšati rješavanje postojećih problema.
Vrisak.info
