Radnici koji, koristeći najsuvremenije strojeve, neumorno probijaju tvrdi hercegovački kamen, dizalice koje dio po dio slažu mozaik budućih stupova kolosalnog vijadukta, predanost i upornost u suočavanju s izazovnim prijevojem Kobilovača – slika je iz južnog dijela Mostara gdje upravo nastaju prvi kilometri buduće obilaznice koja će imati strateški značaj za prometno rasterećenja grada na Neretvi, ali i omogućiti brži te sigurniji promet sa zapadnom Hercegovinom, a u konačnici i središnjom Dalmacijom.
Ekipa Večernjega lista BiH uvjerila se na licu mjesta u napredak radova na poddionici Miljkovići (rotor Varda) – ulaz u tunel Novi – vijadukt Marijanovića draga, kojima je obuhvaćena izgradnja trase dužine oko 1,5 km te vijadukta Marijanovića draga dužine oko 200 metara.
Već je neko vrijeme, ako idete prema Mostaru iz smjera Čitluka, bilo preko Kobilovače, bilo da koristite pravac preko Varde, vidljivo kako strojevi, dio po dio, prokopavaju cestu u smjeru Rodoča, boreći se s teškom konfiguracijom terena, ali slijedeći već ucrtanu trasu koja će se, koristeći nekoliko objekata, poput tunela i vijadukta, “spustiti” do Rodoča te povezati s cestovnim pravcima koji slijede rijeku Neretvu – magistralom M-17, kao i budućom autocestom Buna – Mostar.
U ovom trenutku, kao što je vidljivo, već su “izronila” dva stupa budućeg vijadukta kojim će se svladati Kobilovaču, no posao tu neće biti gotov. Potrebno je još iskopati tunel kroz sami prijevoj kako bi se premostilo izazovan teren.
Ipak, u ovom dijelu radova fokus je upravo na vijaduktu, kao i prometnici koja će ići od rotora Varda do budućeg ulaza u tunel Novi. Riječ je o realizaciji ugovora koji je potpisan prošle godine, a kojim je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija južne obilaznice Mostara, dionica Miljkovići – Rodoč – veza na M17, poddionica Miljkovići (rotor Varda) – ulaz u tunel Novi – vijadukt Marijanovića draga.
Realiziranje navedenoga projekta predviđeno je programom modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, a financiranje je osigurano iz EBRD-ovih kreditnih sredstava. Vrijednost ugovora je 7,625.528,90 KM bez PDV-a, a izvođač je JV Hering d.d. Široki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posušje. Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019., međutim, za završetak kompletnog projekta potrebno je završiti još 8,2 kilometra, a riječ je o prilično zahtjevnoj trasi, dio koje je upravo vijadukt Marijanovića draga.
Konačna obilaznica podrazumijeva gradnju dvaju tunela, triju podvožnjaka te jednoga mosta, njezinim završetkom premješta se cesta M6.1, a samim time i tranzitni promet iz užega gradskog područja.
Kada je riječ o dijelu dionice nakon tunela Novi, predviđena je izgradnja još jednog tunela – Privorac, kao i traka za spora vozila zbog uspona. Kako bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionica, dužine 3,2 km, koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Zanimljivost vezana uz ovu dionicu je to što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu iz grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc. Trenutačno se sav promet iz zapadne Hercegovine prema M-17 odvija kroz uže gradsko središte, ulicama koje nisu uvjetne za preuzimanje tranzitnoga prometa. Riječ je o projektu čija je realizacija počela dolaskom Denisa Lasića na mjesto ministra prometa i veza Federacije BiH.
Kada bude dovršen, projekt južne mostarske obilaznice donijet će nekoliko prednosti u strateškom smislu za ovaj dio Hercegovine, ali i šire, a najvažnija korist uslijedit će zbog činjenice da će doći do spajanja s autocestom na koridoru Vc, odnosno s petljom jug.
Osim prometnog rasterećenja Mostara, buduća obilaznica donosi i mogućnost učinkovitijega prometnog povezivanja doline Neretve sa zapadnom Hercegovinom, ali i Republikom Hrvatskom brzom cestom koja će se nastavljati na nju, a koja će preko Širokog Brijega i Gruda izlaziti na šire područje Imotskoga. Uskoro se očekuje izrada glavnog projekta, kao i pronalazak izvora financiranja za dionicu od Pologa do granice s Republikom Hrvatskom. Takvo što sa sobom nosi i koristi u gospodarskom smislu jer će prostor zapadne Hercegovine na taj način biti doveden u situaciju u kojoj će biti svojevrsna spona dvaju međunarodnih koridora – autoceste koja prolazi kroz južni dio Hrvatske te koridora Vc koji ide smjerom jug – sjever. S modernom prometnicom dolazi i mogućnost novih investicija, ali i proširenja postojećih ekonomskih kapaciteta, a posljedično i novih radnih mjesta.
Vrisak.info
