Potražnja za robama iz BiH je kao posljedica navedenih procesa manja, a to samo znači i kako je samo pitanje vremena kada će se trendovi opadanja BDP-a osjetiti i u domaćem ekonomskom prostoru.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković potvrdio je za Večernji list kako je točna informacija o smanjenju izvoza naših roba uslijed događanja na europskim tržištima. A to se vidi i po nekim pokazateljima kada je riječ o mjesečnom kretanju vanjskotrgovinske razmjene. Tako je nedavno profesor Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar i dekan Sveučilišta SSST u Sarajevu, za Večernji list naglasio kako se u unutar BiH već osjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, objasnivši kako je, primjerice, u slučaju Federacije u travnju zabilježen izvoz manji za 15,7 posto.
Kada se tome dodaju i prognoze koje govore kako nas u ovoj godini očekuje ekonomski rast od svega 2 posto, a što je gotovo isto kao da smo tehnički u recesiji, Hadžić predlaže niz mjera kojima bi se situacija popravila, a u prvom redu navodi nužnost izmjene poreznih zakona.
Izvorno orijentirano gospodarstvo u BiH koje je, zapravo, ovisno o kretanjima na tržištima nekoliko zemalja morat će ovo krizno razdoblje prebroditi dobivajući prijeko potrebne pozitivne inpute od vlasti na različitim razinama, a osobito kada govorimo o tematici nameta na rad.
Vlada Federacije BiH na sjednici u Mostaru, a na prijedlog Federalnog ministarstva financija, usvojila je smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine. U dokumentu se ističe kako će se u svrhu zaštite radnih mjesta potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obveznih doprinosa. U predstojećem razdoblju planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja spomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i proračune u FBiH. Porezne politike u srednjoročnom razdoblju, navodi se u smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i pristojbi koje opterećuju gospodarsku aktivnost.
Ojačavanje domaćeg gospodarstva svakako treba promatrati i kroz prizmu novih investicija, ali i poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta. Vlada je stoga nedavno najavila kako su ključni prioriteti u srednjoročnom razdoblju kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta te unaprjeđenja zračnog i željezničkog prometa Federacije. Vlada FBiH smatra nužnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole proračunske potrošnje, čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u financiranje infrastrukturnih projekata, piše Večernji list.
Digitalizacija
Pitanje investicija osobito dolazi do izražaja kada se uzme u obzir činjenica da BiH zbog niza čimbenika postaje privlačan prostor za ulaganje poslovnih subjekata sa zapada Europe, no da bi se taj proces ubrzao, nužno je provesti reforme koje uključuju smanjenje birokratskih procedura, odnosno digitalizaciju javne uprave.
Vrisak.info
