Europska komisija izdvojit će u razdoblju od 2021. do 2027. godine 373 milijarde eura za kohezijsku politiku, glavnu ulagačku politiku Unije.
Hrvatskoj je na raspolaganju 8,7 milijardi eura (izraženo u cijenama iz 2018.), odnosno 9,8 milijardi eura u tekućim cijenama koje u računicu uzimaju inflaciju. S razvodom od Velike Britanije, jednog od najvećih uplatitelja u proračun, na horizontu, Europa je morala pritegnuti potrošnju pa je kohezijska politika “osuvremenjena”: novac će se i dalje dodjeljivati u regije koje najviše zaostaju za ostatkom EU po ključnom kriteriju BDP-a po stanovniku, no uz dodatne kriterije nezaposlenosti mladih, niske razine obrazovanja, klimatskih promjena te prihvata i integracije migranata.
“Predlažemo kohezijsku politiku za sve regije, tako da nitko nije zapostavljen. Pobrinuli smo se da bude fleksibilnija kako bi se mogla prilagođavati novim prioritetima i bolje zaštititi naše građane. Osim toga, pojednostavnili smo pravila, što će biti korisno svima: od malih poduzeća i poduzetnika do škola i bolnica kojima će sada biti lakše doći do sredstava”, kazala je povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu.
Kohezijska politika usmjerit će se na ključne prioritete za ulaganja; inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije, piše Poslovni dnevnik.
EK najavljuje nastavak ulaganja u sve regije, a posebnu potporu primat će one koje zaostaju, poput juga i istoka Europe. Pritom se zadržavaju kategorije slabije razvijene, tranzicijske i razvijenije regije. Lokalne razine vlasti imat će više utjecaja na upravljanje EU novcem, ali će se od njih tražiti i više stope sufinanciranja za jačanje osjećaja odgovornosti. I konačno, Komisija predlaže rezanje pravila i jedinstven pravilnik za sedam fondova te blaže provjere za poduzetnike koji primaju potporu EU-a.
vrisak.info
