Hrvatski BDP će ove godine rasti za 2,8 posto, nezaposlenost će biti na godišnjoj razini od 9,1 posto, zaposlenost će rasti za 2,3 posto dok će javni dug pasti na 73,5 posto. Predviđa tako Europska komisija u jesenskim prognozama objavljenim danas u Bruxellesu.
Dakle, Komisija zadržava prognoze rasta za ovu godinu na istoj razini kao što je predviđala i na proljeće. Sljedeće će godine rast nacionalnog BDP-a također će iznositi 2,8 posto i time će po prvi puta Hrvatska doći na pretkriznu razinu iz 2008 godine.
Komisija očekuje da će se gospodarske aktivnosti usporiti, ali ostati pozitivne u razdoblju koje je obuhvaćeno prognozama. Kao glavni pokretač rasta spominje se potrošnja domaćinstva, a tako će ostati i dalje, tvrde u Komisiji. Pozitivnim se smatraju i kretanja na tržištu rada gdje raste zaposlenost, a pada nezaposlenost, što utječe i na rast plaća, a time i na povećanje potrošnje.
Rast poreznih prihoda
Očekuje se nastavak snažnog poreznog prihoda što će održati suficit i trend pada javnog duga. Stvaranje radnih mjesta ove godine bi trebalo zabilježiti rast od 2,3 posto, no očekuje se da će se ono usporiti u iduće dvije godine.
– Uz ubrzan pad nezaposlenosti i povećanje potražnje za radnom snagom u pojedinim sektorima, pritisak za rast plaća u privatnom sektoru će rasti 2019. i 2020. godine. Budući da tržište rada nastavlja jačati, očekuje se smanjenje odlaska radnika. Također, negativni trend razine sudjelovanja na tržištu rada bi se trebao transformirati u pozitivni – predviđa Europska komisija novim prognozama.
Hrvatski će BDP ove godine rasti 2,8 posto, isto toliko i 2019. a 2020. godine 2,6 posto. Nezaposlenost bi na godišnjoj razini trebala biti 9,1 posto ove godine, a sljedeće pasti na 7,6 posto te 2020. godine na 6,6 posto. Hrvatska je među zemljama EU koje bilježe najbrži pad nezaposlenosti, a kako poručuju u Komisiji, to više nije samo rezultat odlaska Hrvata na rad u druge države EU, već i stvaranje novih radnih mjesta. Ove godine će Hrvatska zabilježiti rast zaposlenosti za 2,3 posto, sljedeće godine 2 posto, a 2020. godine 1,3 posto.
Sve to zajedno, i rast BDP-a i pad nezaposlenosti i suficit države i porast zaposlenosti će imati pozitivan utjecaj na smanjenje javnog duga. Tako će javni dug ove godine biti 73,5 posto, sljedeće godine 70,1 posto, a 2020. godine 68,2 posto.
Prošla opasnost od Agrokora
Ovog puta se u prognozama ne spominje rizik od mogućeg problematičnog restrukturiranja Agrokora jer se smatra da je, po tom pitanju, opasnost prošla. Ali spominje se rizik u slučaju neočekivano velikog prijenosa kapitala za poduzeća u problemima, što se prije svega odnosi na brodogradilišta za koje je država dala jamstva. To bi moglo smanjiti suficit na 0,2 posto.
Komisija navodi i kako se nakon usporavanja javnih investicija, sada predviđa njihovo jačanje, s obzirom na to da programska razdoblja ulaze u završnu fazu pa se očekuje i snažnije povlačenje sredstava iz EU fondova. Komisija predviđa i da će Hrvatska, koja je bilježila rekordne brojke u turizmu proteklih godina, sada osjetiti konkurenciju na Mediteranu zbog oporavka turizma u pojedinim državama koje su prolazile kroz krizno razdoblje.
Ipak, iako održiv i pozitivan trend rasta označava oporavak Hrvatske, ona i dalje zaostaje za usporedivim državama. Dok rast hrvatskog BDP-a ove godine iznosi 2,8 posto, Slovenija i Mađarska će imati rast od 4,3 posto, Rumunjska 3,6 posto, a Poljska 4,8 posto. Usporedbe radi, najveći rast od 7,8 posto bilježi Irska.
Ove prognoze pokazuju da u prosjeku EU dobro stoji, niti jedna država za sad nije u prekomjernom deficitu, nitko nije u recesiji, a nezaposlenost je na rekordno niskoj razini te će i dalje nastaviti padati.
Jutarnji list
