Prema podacima Centralne banke BiH, štednja građana BiH u eurima iznosi 6,70 milijardi KM. Ovaj podatak dovoljno govori o tome koliko građani vjeruju euru, a ta je štednja sigurno veća budući da mnogi građani svoje ušteđevine i dalje čuvaju izvan banaka. Također, velik broj građana BiH živi i radi u zemljama gdje je euro službena valuta, a prednost eura upravo je u njegovoj stabilnosti, prenosi BHRT.
Štednja građana Bosne i Hercegovine broji se u milijardama eura. Vjerojatno je to zbog gorkog iskustva građana koji su do devedesetih godina štedjeli u domaćoj valuti, a nakon rata ostali bez štednje koju su samo djelomično uspjeli vratiti. Osim toga, prepoznali su brojne prednosti i stabilnost eura.
BiH može slijediti primjer Hrvatske
“Ja bih to rekao ovako, zemlje koje se nalaze u ovom europskom krugu imaju jednu geografsku i ekonomsku sreću da mogu službeno usvojiti euro kada jednom postanu članice EU, za razliku od nekih drugih zemalja u nekim drugim dijelovima svijeta koje tu mogućnost nemaju. I to sada treba iskoristiti”, objašnjava Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.
“Istaknuli smo jedan zanimljiv primjer. Hrvatski građani sada po prvi put mogu uzimati kredite uz dosta niže kamatne stope, možda čak i niže nego građani Njemačke”, govori Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.
Bosna i Hercegovina može slijediti primjer Republike Hrvatske, u kojoj je, nakon što je Hrvatska pristupila eurozoni, došlo do značajnog gospodarskog rasta.
“Ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebna kako bi se euro uveo i kako bi Hrvatska ušla u EU, uspostavila je zdrave stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske, koji je zdrav i održiv”, dodaje Faulend.
“Sa svih strana imamo ekonomske koristi – i kroz veći izvoz, i kroz EU fondove, i kroz veću atraktivnost za strana ulaganja, te kroz niže troškove zaduživanja. Prednosti su vidljive u svim segmentima”, pojašnjava Švaljek.
Snižen životni standard
Ipak, u Hrvatskoj su poskupljenja snizila životni standard građana. U HNB-u tvrde da razlog tome nije uvođenje eura, nego inflacija koja je bila globalni fenomen.
“Hrvatska je jedina zemlja koja je u europodručje ulazila u vrijeme povišene inflacije. Dakle, inflacija se u godini prije ulaska u eurozonu penjala na dvoznamenkaste vrijednosti, i bili smo svjesni toga da bi u takvom okruženju uvođenje eura moglo dodatno pogurati inflaciju. Međutim, kasnije smo vidjeli da je inflacija i dalje bila uvećana, ali uvođenje eura nije bitno dodatno ubrzalo inflaciju. Sva istraživanja, kako naša tako i potpuno neovisnih institucija – EUROSTAT-a i Europske središnje banke – pokazala su da je jednokratni cjenovni učinak eura bio vrlo nizak, na razini između 0,2 i 0,4 boda, što je usporedivo s drugim zemljama”, kazala je Švaljek.
Težiti eurozoni
Zato bi BiH trebala težiti eurozoni, jer euro donosi pravnu i gospodarsku sigurnost, prije svega zato što ne postoji više valutni rizik, a kamatne stope su se ujednačile u eurozoni.
“Nema više potrebe za zamjenom iz valute u valutu. Ti transakcijski troškovi apsolutno su poticaj u kvantitativnom smislu, u izvozu, ali i u direktnim stranim investicijama. I najvažnije, pogotovo u sadašnjim okolnostima, zemlja postaje daleko otpornija na krize. Ta otpornost na krize koju euro pruža, posebno u kriznim vremenima, dolazi jako do izražaja”, dodaje Faulend.
“Naravno, tu je i slobodna trgovina, ukidanje carinskih i necarinskih ograničenja za trgovinu. Jedna opća percepcija zemlje kao stabilnije i povoljnije investicije za ulaganja. Koristi od ulaska u EU su velike”, napomenula je Švaljek.
Iz godine u godinu koristi od članstva u Europskoj uniji povećavaju se. Sugovornici kažu da je Hrvatska danas daleko naprednija i perspektivnija nego prije jedanaest godina, kada je bila izvan europske obitelji. Ipak, Hrvatskoj je bio potreban dugi niz godina da postigne stabilnost koju su uglavnom kočili političari i visoka korupcija. Tu stabilnost, sigurnost, pravdu i pravičnost zasigurno donosi članstvo u EU.
Vrisak.info
