Prekoračenje na računu nešto je što koristi većina građana koji imaju otvoren račun u bilo kojoj banci, a Zakonom je definirano da prekoračenje može biti dopušteno i prešutno. Upravo zbog ovog prešutnog, 840.000 građana Hrvatske, čija ukupna prekoračenja iznose oko 7,5 milijardi kuna, što je oko 1,9 milijardi KM, se u proteklom razdoblju našlo u problemu.
Naime, oni su bili u prešutnom minusu, a uopće nisu bili svjesni da to znači da su banke odustale od dopuštenih prekoračenja i počele računati kamatne stope za nedozvoljene minuse.
Upravo zbog ovoga, u proteklom razdoblju je u susjednoj zemlji održan niz sastanaka na najvišoj razini, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tom prilikom istaknuo je kako je HNB 2020. dobio nekoliko prigovora potrošača, nakon čega su ustanovili da je mnogo potrošača brzo migriralo s dopuštenog na prešutno prekoračenje. S obzirom na to da je i veliki broj građana Bosne i Hercegovine u minusima na računu, iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH pojasnili su za Klix.ba može li se situacija iz Hrvatske preliti i na bh. tržište.
“Zakonski propisi u Republici Hrvatskoj su dali mogućnost dvojnosti kod kreiranja proizvoda i mogućnosti varijanti prekoračenja, gdje je jedan proizvod morao pratiti zakonske odredbe vezane za zaštitu potrošača, a drugi proizvod je bio vezan za zakonske odredbe o unutarnjem platnom prometu. Trenutni problem koji se pojavio u Republici Hrvatskoj je vezan za naknadno ograničavanje i otklanjanje neusklađenosti nastalih zbog dvostrukih pravila. Takvu situaciju ne možemo imati u Federaciji BiH, a cijeneći ranije uspostavljenje principe i obvezu ugovaranja prekoračenja, koja upućuje na kratkoročnu svrhu i opravdanost prešutnih prekoračenja”, kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Pojasnili su i kako se najveće dozvoljeno prekoračenje veže za visinu redovitih mjesečnih primanja ostvarenih po računu otvorenom kod banke, što je najčešće ograničeno do visine tri plaće ili drugih redovitih mjesečnih primanja.
“Pojedine banke utvrđuju ograničenja i u vidu apsolutnog maksimalnog iznosa te se isti može razlikovati prema vrsti ili rizičnosti klijenta. Banke prate ukupnu zaduženost klijenta i platežnu sposobnost u skladu s važećim podzakonskim aktima agencije, a osobito s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanjem očekivanih kreditnih gubitaka”, kazali su iz agencije.
Vrisak.info
