Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. Zagrebački aerodrom je lani prvi put u svojoj povijesti premašio brojku od tri milijuna putnika u jednoj godini dok će splitska zračna luka to postići ove godine. A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodovala 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016.
Preokrenut trend
Pri tome je ostvarila i rekordnu dobiti od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu dana prije. S druge strane, Međunarodna zračna luka Zagreb koja je koncesionar na ZL Franjo Tuđman iskazala je prihode od 462 milijuna kuna dok su u 2016. bili 1,16 milijardi kuna. Tu je i gubitak od 54 milijuna kuna dok je godinu dana prije imao dobit od 38 milijuna kuna. Takvi rezultati poslovanja koncesionara na aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili.
U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od izgradnje novog putničkog terminala u iznosu 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima moraju priznavati u periodu građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu.
Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408, 3 milijuna kuna . “Na taj način jasno je da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. od 7,9 posto”, poručuju koncesionari na ZL Franjo Tuđman.
Dodaju da je posljedično onda i dobit značajno pala. Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode, jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017.
“Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna”, kažu u MZLZ-u.
S rastom prometa stabilnost
Kao drugi razlog navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su troškovi vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabavke specifične aerodromske opreme.
“Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa, dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u narednim godinama imati stabilan i kontinuiran rast”, poručuju iz MZLZ-a.
