Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine još je u fazi javne rasprave, ali je već izazvao zabrinutost velikog dijela javnosti.
Posebno su pogođene fizičke osobe i mali obrtnici, koji bi u slučaju usvajanja zakona u sadašnjem obliku mogli biti obavezni da fiskaliziraju i najosnovnije transakcije, poput prodaje polovnog automobila ili namještaja.
Nezadovoljstvo najviše dolazi iz redova freelance zajednice i digitalnih radnika. Zakon predviđa da fizičke osobe koje godišnje ostvare prihod veći od 5.000 KM budu uključene u sistem fiskalizacije.
“U freelance svijetu, pored toga što se već plaća četiri posto za zdravstvo, a od toga nemamo nikakve koristi jer nemamo pravo koristiti zdravstveni sistem, sada će nam se još nametnuti fiskalizacija. Tih četiri posto faktički poklanjamo državi”, navela je Milica Kaurin, vlasnica i urednica platforme freelance.ba.
Na navedenoj platformi pokrenuta je i online kampanja s uputstvima kako građani mogu reagirati u okviru javne rasprave, koja traje do 8. svibnja. Inicijativa se ne odnosi samo na freelancere, nego i na sve građane koji bi mogli biti zahvaćeni novim zakonom.
“Ukoliko imate privatni automobil i prodate ga za više od 5.000 KM, bit ćete dužni izdati fiskalni račun. To znači i posjedovanje fiskalne kase, softversku podršku, mjesečno održavanje i moguće sankcije za nepravovremene radnje”, upozorila je Kaurin.
Prema predloženom zakonu, kazne za fizičke osobe kreću se od 100 do čak 30.000 KM.
Oporbeni zastupnici, poput Admira Čavalića iz Stranke za BiH, upozoravaju da su limiti koji su postavljeni nerealni za trenutni kontekst, piše portal N1.
“To je 416 KM mjesečno. Netko tko prodaje namještaj, polovan automobil ili čak sir i kajmak – lako može premašiti te iznose”, govori Čavalić.
Iz Vlade Federacije BiH pojašnjavaju da je cilj zakona da se omogući praćenje i evidentiranje ekonomskih transakcija u realnom vremenu, te smanji siva ekonomija i poveća porezni prihod. Prema njihovim procjenama, u budžet bi se moglo sliti dodatnih milijun maraka.
Unatoč tome, predstavnici malih obrtnika i dalje smatraju da fokus ne treba biti na niskoprofitabilnim djelatnostima.
“Smatramo da tradicionalne zanate treba izuzeti iz fiskalizacije. Onima koji već posjeduju fiskalne uređaje treba osigurati subvencije za nove aparate”, istaknuo je Domagoj Andrijanić, generalni tajnik Obrtničke komore FBiH.
Slične stavove dijeli i zastupnik NES-a, Mirza Batalović.
“Zamislite obućara koji zamijeni par vezica i potplata, a mora imati fiskalnu kasu. Ako su ti zanati naše nacionalno blago, pitanje je – da li ih dovoljno podstičemo?”, kazao je Batalović.
Iako su brojne nejasnoće još uvijek otvorene, iz vlasti poručuju da je riječ o reformi koja će na duže staze finansijski rasteretiti privredu i stvoriti prostor za povećanje plaća. No, javnost i stručnjaci traže suštinske izmjene zakona prije njegovog eventualnog usvajanja.
Širokobriježanin lovu zarađuje u Americi, a troši u Hercegovini
Vrisak.info
