Prihodi Igmana drastično rastu, kompanija povećava kapacitete, ide u nove investicija i sklapa nove velike ugovore. Igman važi za jednu od strateški važnih kompanija za Federaciju. Lani su prihodi firme narasli na 179 miliona KM, sa 134 miliona maraka godinu ranije.
Ipak, za razliku od drugih kompanija koje privlače investitore, među kojima su i neke iz namjenske industrije, Igman ne budi interes kod ulagača, piše BiznisInfo.ba.
Tijekom cijele prošle godine bilo je samo 6 trgovina dionicama Igmana. Sve skupa je trgovalo dionicama ove firme u vrijednosti manjoj od 25 tisuća KM. U prva dva mjeseca ove godine nije bilo trgovine dionicama Igmana.
Usporedbe radi, u veljači ove godine obavljeno je nekoliko milijunskih trgovina dionicama goraždanskog Unis Ginexa.
Američki investitor je prošle godine stekao udio od oko 41 posto u vogošćanskom Pretisu za šta je platio oko 17 miliona KM, a ušao je i u vlasništvo firme Binas sa preko 25 posto.
Pobjeda Technology Goražda, koja je doduše privatna firma, također je promijenila vlasnike.
S druge strane, jedini ozbiljnih investitor koji je proteklih godina kupovao dionice Igmana su obitelj Ahmetlić. No, i oni su odlučili prodati dionice.
Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM što ukupno iznosi 28,6 miliona KM, a Ahmed Ahmetlić udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6 miliona KM.
Ahmetlići su dionice kupovali ranijih godina. Muharem Ahmetlić je svoj udio kupio 2019. po cijeni od 80,76 KM po dionici, odnosno ukupno za oko 11,5 miliona KM.
Trenutna tržišna cijena dionice Igmana je 200 KM.
Šta je problem s Igmanom?
Problem s Igmanom je niska profitabilnost kompanije. Naime, čista dobit firme lani je iznosila oko 1,5 miliona KM, što je svakako mali iznos u odnosu na ukupne prihode. To je dodatno smanjenje u odnosu na dobit od 2,6 miliona KM godinu ranije.
Neto profitna marža, odnosno postotak dobiti u odnosu na ukupne prihode, iznosi tek 0,8 posto.
Usporedbe radi, Unis Ginex je u prvoj polovici prošle godine (još nije objavljen izvještaj za cijelu godinu) imao ukupne prihode od 45,3 miliona KM te dobit od čak 18 miliona KM. Pretis je također za pola godine imao prihode od 51,3 miliona KM i dobit od 11,8 miliona maraka.
Osim toga, ovdje treba naglasiti da neto dobit kod dioničkih društava nije isto što i dividenda. Naime, svake godine Skupština, odnosno većinski vlasnik kompanije donosi odluku o raspodjeli dobiti. Dio dobiti koji se odredi za podjelu dioničarima naziva se dividenda.
Konkretno kod Igmana, dio dobiti posljednjih godina je korišten za povećanje kapitala društva, a tek manji dio je isplaćen dioničarima.
Dobit kompanije je 2021. iznosila je oko 6,7 miliona, ali je u Fond rezervi društva uplaćeno oko 5,7 miliona, od čega je skoro 4 miliona namijenjeno povećanju kapitala kompanije, a manje od milion je izdvojeno za dividendu.
Inače, dividenda se dijeli proporcionalno udjelu u vlasništvu kapitala.
Strateška kompanija
Podsjetimo da je Vlada FBiH većinski vlasnik Igmana s 51 posto dionica, koliko ima i u Ginexu, Pretisu, Binasu itd.
Činjenica da su ovo strateške kompanije dobra je za radnike i za razvoj same firme, ali je pitanje da li je dobra za investitore. Naime, to znači da kod ovih kompanija Federaciji profit nije na prvom mjestu.
Vlasti nastoje što više razviti ove kompanije zbog novih investicija, otvaranja radnih mjesta, rasta izvoza, a nerijetko su razni političari izjavljivali i da nam one trebaju i “za ne daj Bože”.
Stoga se vlasti ne libe odreći dijela dobiti zarad rasta i razvoja namjenske industrije, a u planu je i otvaranje novih pogona u nekim drugim županijama.
Sve to može biti prihvatljivo kod kompanija koje imaju veću dobit, poput Ginexa i Pretisa. No, ukoliko je dobit “mršava”, a pritom morate vagati koliko će od te dobiti uopće otići na raspodjelu, onda je jasno zašto investitori nisu previše zagrijani za dionice Igmana.
Vrisak.info
