Podaci pokazuju da je Španjolska 2023. godine dodijelila najviše državljanstava – više od 240.000 – što čini 22,9 posto ukupnog broja dodijeljenih državljanstava u Europskoj uniji.
Na drugom mjestu nalazi se Italija s 214.000 dodijeljenih državljanstava, zatim Njemačka s 200.000, Francuska sa 97.000 i Švedska s 68.000.
Ujedinjeno Kraljevstvo, prema podacima britanske vlade, u 2023. godini dodijelilo je 202.000 državljanstava. Na samom začelju među državama nalazi se Hrvatska sa svega 654 dodijeljena državljanstva, dok je Slovenija iste godine dodijelila 1649.
Poredak se mijenja kada se broj dodijeljenih državljanstava promatra u odnosu na broj stanovnika pojedine zemlje.
Tako je u 2023. godini Luksemburg bio na vrhu s 8,8 dodijeljenih državljanstava na tisuću stanovnika. Slijede Švedska (6,4), Španjolska (5) i Belgija (4,7), dok je Italija zauzela peto mjesto s omjerom od 3,6.
S druge strane, najmanje državljanstava po tisuću stanovnika dodijelile su Slovačka, Bugarska i Litva – sve ispod 0,5.
Eurostat izračunava i tzv. stopu naturalizacije, koja prikazuje broj dodijeljenih državljanstava u odnosu na broj stanovnika koji nisu državljani te zemlje.
Prema toj metrici, najvišu stopu naturalizacije imala je Švedska (7,9), zatim Rumunjska (5,9) i Italija (4,1).
“U 2023. godini, na razini cijelog EU-a, 2,6 od sto stanovnika koji nisu državljani zemlje u kojoj žive dobilo je državljanstvo”, objavio je Eurostat. To znači da Italija doista zauzima visoko mjesto kada se gleda ukupan broj dodijeljenih državljanstava, te da je u nekim godinama – poput 2022. i 2020. – bila na samom vrhu.
Italija ima najstrože mjere
Primjerice, 2022. godine Italija je dodijelila državljanstvo otprilike 214.000 ljudi, dok je 2020. taj broj iznosio oko 132.000.
Unatoč visokom broju naturalizacija, Italija i dalje ima jedan od najstrožih režima za stjecanje državljanstva u Europi. Useljenici moraju živjeti deset godina u državi prije nego što mogu podnijeti zahtjev.
Slične uvjete imaju Švicarska, Litva i Slovenija, dok brojne europske zemlje zahtijevaju znatno kraći boravak – pet godina – među kojima su Finska, Francuska, Irska i Portugal, piše Tportal.
Dok Italija razmatra mogućnost ublažavanja uvjeta za stjecanje državljanstva, neke zemlje idu u suprotnom smjeru – ili su to već učinile. Britanska vlada, primjerice, najavila je nova pravila prema kojima će useljenici morati živjeti u Ujedinjenom Kraljevstvu deset godina prije nego što mogu zatražiti državljanstvo – osim ako ne dokažu “stvaran i trajan doprinos gospodarstvu i društvu.”
Belgija je pak nedavno povećala naknadu za podnošenje zahtjeva za državljanstvo sa 150 na čak 1000 eura.
Vrisak.info
