Carinski rat koji je započeo u petak negativno će se odraziti na kinesko i američko gospodarstvo, ali će izravno otkinuti i dio ekonomskog rasta najznačajnijih azijskih gospodarstava. Američke carine od 25 posto na uvoz kineske robe vrijedne 34 milijarde dolara stupile su na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a Kina je recipročno odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara.
Peking je optužio SAD za pokretanje “najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti”. “Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju neće ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protunapad kako bi zaštitila interes svojeg naroda”, poručilo je kinesko ministarstvo trgovine. Bez sumnje, američke i kineske akcije odrazit će se na smanjenje globalne trgovine koja je lani rasla 11 posto na 17,2 bilijuna dolara.
Procjene ekonomista govore da svakih 100 milijardi trgovine opterećene carinama otkida 0,5 posto globalne trgovine i smanjuje globalni ekonomski rast za 0,1 posto. Američke carine smanjit će kineski ekonomski rast u ovoj godini između 0,1 i 0,3 posto dok će izvoz smanjiti za jedan posto. Amerika će manje osjetiti negativne posljedice. Međutim, neizravne posljedice bit će mnogo izraženije i osjetit će se i izvan granica Kine i SAD-a.
Podaci Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju pokazuju da gotovo dvije trećine američkog uvoza kineske robe – lani vrijedne 506 milijardi dolara – dolazi od kompanija u kojima je strani kapital. A taj kapital najčešće dolazi iz SAD-a, Japana i Južne Koreje. Zbog mogućnosti da američke carine pogode tamošnje kompanije sa investicijama u Kini, dio analitičara, poput singapurskog DBS-a, smatra da bi SAD u ovom ratu mogao izaći “izranjavaniji” od Kine.
Gledano po trgovinskoj otvorenosti i izloženosti opskrbnim lancima, DBS predviđa da će u Aziji od uvođenja carina najviše nastradati Južna Koreja, Malezija, Tajvan i Singapur. Južnoj Koreji bi se ove godine rast BDP-a zbog trgovinskog rata mogao smanjiti za 0,4 posto, Maleziji i Tajvanu 0,6 posto, a Singapuru čak 0,8 posto. Ako je povijest učiteljica, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema. Američke carine 1930-ih izazvale su trgovinski rat i potom dovele do ogromnog pada globalne trgovine. Svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934., dok je američki izvoz i uvoz iz i u Europu pao za dvije trećine.
Poslovni dnevnik
