U skladištima belgijskih veledrogerija police su praznije nego ikada prije. Belgija, poput brojnih drugih zemalja Europske unije, suočava se s ozbiljnom nestašicom lijekova koja frustrira ljekarnike i pacijente te dodatno opterećuje zdravstveni sustav.
“Često istodobno postoji nestašica nekoliko desetaka lijekova, što nam uvelike otežava život”, rekao je Didier Ronsyn, ljekarnik iz Bruxellesa.
Prema reviziji Europskog revizorskog suda (ECA), nestašice lijekova postale su „kronična glavobolja“ diljem Unije.
U razdoblju od 2022. do 2024. godine, 27 država članica prijavilo je kritičan nedostatak 136 lijekova, uključujući antibiotike i lijekove koji se koriste za liječenje srčanog udara. Kritični nedostatak znači da na tržištu nema dostupne alternative.
Ovisnost o Aziji i neujednačeno tržište
Jedan od glavnih uzroka leži u prevelikom oslanjanju Europe na Aziju za proizvodnju ključnih farmaceutskih sastojaka, prenosi Poslovni dnevnik.
Azijski proizvođači danas opskrbljuju EU s oko 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka, što se posebno odnosi na lijekove protiv bolova, poput paracetamola i ibuprofena, te na antibiotike i lijekove za astmu.
No, problem nije samo u lancu opskrbe. Stručnjaci upozoravaju da je i neučinkovitost unutarnjeg tržišta EU dodatno pogoršala stanje. Cijene lijekova variraju među državama članicama jer svaka zemlja zasebno pregovara s proizvođačima.
„Proizvođači isporučuju više onim zemljama koje plaćaju više, dok države s nižim cijenama dobivaju manje isporuka“, objašnjava Olivier Delaere, izvršni direktor belgijskog veleprodajnog distributera Febelco, koji opskrbljuje oko 40 posto belgijskih ljekarni.
To uzrokuje i tzv. lokalne nestašice – situacije kada lijeka nema u jednoj zemlji, ali ga ima u susjednoj, što pokazuje neučinkovitost unutarnjeg tržišta EU.
Sve više poziva i sve manje lijekova
Delaere navodi da je oko 70 posto od gotovo milijun godišnjih poziva koje njegova tvrtka primi „usmjereno isključivo na nestašice lijekova“. „To je apsolutno kolosalno opterećenje i iscrpljivanje energije“, kaže.
Prema podacima PGEU-a, europski farmaceuti 2024. godine u prosjeku su provodili 11 sati tjedno rješavajući probleme s nestašicama. Ronsyn iz Bruxellesa priznaje da svakodnevno provodi i po sat vremena u potrazi za lijekom, provjeravajući zalihe i kontaktirajući pacijente.
Bruxelles priprema nove zakone, ali promjene idu sporo
U ožujku je predstavljen „zakon o kritičnim lijekovima“, kojim se želi potaknuti proizvodnja unutar EU-a i smanjiti ovisnost o uvozu iz Azije. Novi zakon predviđa financijske poticaje proizvođačima te poziva države članice da cijenu prestanu smatrati glavnim kriterijem u javnoj nabavi lijekova.
U srpnju je usvojena i „strategija zaliha“, s ciljem bolje koordinacije i raspodjele lijekova među državama u kriznim situacijama.
Glasnogovornica Europske komisije poručila je da Bruxelles vjeruje kako će ovi i drugi prijedlozi „značajno pomoći u rješavanju problema“, no proces usvajanja zakona i dalje traje.
„Pokušavaju pronaći rješenja, ali to je uvijek vrlo sporo“, zaključuje Ronsyn.
Vrisak.info
