Europska unija planira smanjenje financijske pomoći zapadnom Balkanu i Turskoj već od 2021. godine.
Kako se doznaje, Europska komisija dobila je odobrenje da od 2021. do 2027. godine za šest država našeg regije i Tursku može potrošiti 12,9 milijardi eura kroz fondove Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). To je za 1,1 posto manje nego ranije.
Najviše izdvajanja
Instrument pretpristupne pomoći utemeljen je 2007. godine i trenutno se pruža financijska pomoć iz Drugog paketa (IPA II). Rok da se projekti iz ovog paketa realiziraju je do 2021. godine. IPA II iznosi 13,01 milijardu eura. Još nije poznato koliko će koja od sedam država dobiti novca. Turska je ranije koristila najmanje trećinu novca, odnosno barem četiri milijarde eura. Srbiji je pripalo nešto malo više od 1,5 milijardi eura.
Bosna i Hercegovina je iz IPA II dobila skoro 230 milijuna eura. To je uvjerljivo najmanje od svih država zapadnog Balkana. Kosovo je dobilo 645 milijuna eura za period 2014. – 2020., kao i Makedonija, dok je Albaniji pripalo skoro 650 milijuna eura.
Zbog toga je svojevremeno burno reagirao i Jasenko Selimović, zastupnik Europskog parlamenta iz Švedske. Nakon rasprava i prepiski s Europskom komisijom, on je dobio čvrsta obećanja Bruxellesa da će se ta greška ispraviti u narednom višegodišnjem financijskom okviru (MFF), koji počinje 2021. Nedavno je Selimović naveo i da su mu iz Komisije najavili da će, kroz redistribuciju postojećih sredstava, povećati izdvajanja za BiH i kroz IPA II.
Promjena načina
U institucijama EU raspravlja se i o tome treba li bitno mijenjati način funkcioniranja Instrumenta pretpristupne pomoći. Budući da je IPA II više nego birokratizirana te da se distribuira prema državama, stručnjaci upozoravaju da su efekti takvog pristupa upitni. Kao dodatni problem pojavljuje se i činjenica da su sve lošiji odnosi Europske unije i Turske. Iako je ova država do sada dobila uvjerljivo najviše novca iz IPA fondova, za 10 godina nije potrošena ni trećina namijenjenog novca.
Objašnjenje za to je već spomenuta užasna birokratiziranost Europske komisije, ali i nesposobnost turskih institucija da prihvate dodijeljeni novac. Europski parlament donio je polovinom ove godine preporuku da se IPA III troši prema projektima, a ne prema državama. To bi, naprimjer, značilo da bi EU mogla financirati regionalne projekte unutar šest balkanskih država mnogo izdašnije nego do sada. S druge strane, moglo bi se desiti da Unija prestane upumpavati milijune eura u propali projekt reforme javne uprave u našoj zemlji. No, nikakva odluka još nije donesena.
Rezanje novca Turskoj
Ako je suditi prema raspoloženju u Bruxellesa, Turska bi u IPA III mogla najgore proći. Budući da je objavljena Strategija za zapadni Balkan te da je 2025. godina navedena kao mogući datum za prijem prvih država iz naše regije u EU, zasigurno će se raditi na tome da one zemlje koje budu najbliže članstvu, dobiju i najviše.
S druge strane, sve su glasniji zahtjevi da se prekinu pregovori o članstvu s Turskom, što bi automatski dovelo i do drastičnog kresanja izdvajanja Unije za tu zemlju.
