Realizacijom pilot-projekta mini solarne elektrane u Tomislavgradu Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne zaokružila je priču proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, piše Večernji list BiH.
Obnovljivi izvori energije
Najveći udio električne energije EP HZ HB još uvijek dobiva iz hidroelektrana, odnedavno je u funkciju stavljena i prva vjetroelektrana u Tomislavgradu, a mini solarna elektrana tek je uvod u projekte koje to javno poduzeće planira. Naime, to je jedina elektroprivreda u BiH koja svu električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora energije te će tako i nastaviti ubuduće.
Rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Marija Buntić objašnjava kako je spomenuta mini solarna elektrana izgrađena kroz projekt “3Smart” koji se sufinancira iz fondova Europske unije (ERDF, IPA) iz Transnacionalnog dunavskog programa (eng. “Interreg Danube Transnational Programme”) s 85% ukupne vrijednosti projekta.
Na zgradi EP HZ HB u Tomislavgradu, koja je ujedno i centar za upravljanje prve vjetroelektrane u BiH Mesihovina i buduće crpne hidroelektrane Vrilo, puštena je u pogon fotonaponska elektrana instalirana na dvije parkirališne konstrukcije kraj pilot-zgrade, ukupne snage 49,8 kW s tri DC/AC invertera (dva su nominalne snage 20 kW i jedan je nominalne snage 10 kW). Proizvedena električna energija iz ove elektrane koristit će se za potrošnju same zgrade, punjenje baterija ili će se slati u distribucijsku mrežu. Iz svakog pretvarača će se očitavati podaci o električnoj energiji i proizvodnji električne energije – objašnjava Buntić.
Dodaje kako je, osim fotonaponske elektrane, u pomoćni objekt pokraj pilot-zgrade ugrađen i sustav baterijske pohrane električne energije koji se sastoji od 32 litij-ionske baterije ukupnog kapaciteta 32 kWh (100 ćelija, svaka kapaciteta 0,32 kWh i napona od 3,2 V u napunjenom stanju), spojene serijski s odgovarajućim sustavom za upravljanje. Ovaj sustav koji je EP HZ HB izradio prvi u regiji uključuje nadzor nad naponom, strujom i baterijom, kao i autonomnu reakciju pri prekoračenju odgovarajućih ograničenja napona ili temperature prilikom punjenja i pražnjenja baterije u svrhu sigurnog rada. Baterijski sustav skladištenja povezan je s BMS-om i šalje podatke o statusu akumulatora: struja punjenja/pražnjenja, temperature određene ćelije, napona pojedine ćelije i ukupnog napona akumulatora – sve su te informacije prenesene u središnju bazu podataka.
“Digitalni mozak”
– Svrha završetka glavnih elektroinstalacija bila je omogućiti mjerenja sa svih mjesta kako bi se analizirala ukupna potrošnja objekta i proizvodnja fotonaponske elektrane te funkcionalnost baterijskog sustava za pohranjivanje, što također uključuje ugradnju kalorimetara za mjerenje energije grijanja/hlađenja i piranometara za dobivanje informacije o izravnoj i difuznoj komponenti sunčeva zračenja – naglašava Buntić. Pojednostavljeno, cijeli sustav radi na načelu “digitalnog mozga” koji će predviđati i upravljati potrošnjom energije u komercijalnim zgradama umjesto ljudi, uzimajući u obzir i vanjske čimbenike, vremenske uvjete, tarife distributera te će u koordinaciji s njima biti moguće postići visoku razinu energetske učinkovitosti.
-Većina poslovnih zgrada opremljena je sustavima grijanja i hlađenja kojima mogu upravljati i zaposlenici, što znači da sami mijenjaju temperaturu i tako zapravo stvaraju veće troškove jer to rade ili istodobno ili nekoordinirano. Na osnovi dosadašnjih iskustava vodećeg partnera moguće uštede pri radu sustava na ovakav način kreću se u iznosu od 15 do 20 posto u energiji te ekonomske uštede do 40 posto.
Razvojem šire platforme “3Smart”, koja će koordinati s energetskim mrežama i koristiti obnovljive izvore i baterijski sustav, očekivane uštede mogle bi biti i značajnije. Kroz projekt će se pokazati rezultati provedbe sustava na različitim lokacijama – zaključila je Buntić, dodavši kako se sudjelovanjem u ovom projektu EP HZ HB ponovno stavio na vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu. Inače, vodeći partner ovog projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a u njemu sudjeluje 18 partnera iz šest zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine).
