Premda su OPEC i saveznici postigli dogovor o smanjenju proizvodnje, cijene su nafte prošloga tjedna na svjetskim tržištima oštro pale jer se ulagači plaše pada potražnje zbog pritiska koronakrize na svjetsko gospodarstvo, piše Hina.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala gotovo 11 posto, na 28,08 dolara.
Na američkom je tržištu, pak, cijena barela s isporukom u svibnju pala gotovo 20 posto, na 18,30 dolara, dok se cijena barela s isporukom u lipnju kreće oko 25 dolara.
„Kako je trenutno u fokusu prekomjerna ponuda, cijene u ugovorima s rokom isporuke u svibnju puno su niže nego u ugovorima s rokom isporuke u lipnju”, objašnjava analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.
Veći pad cijena nafte na američkom nego na londonskom tržištu posljedica je, pak, snažnog rasta zaliha u SAD-u.
Podaci američke vlade pokazali su, naime, da su zalihe derivata prije tjedan dana zabilježile rekordan rast, unatoč tome što rafinerije u zemlji posluju sa svega 69 posto kapaciteta, što je najniža razina korištenja kapaciteta od financijske krize 2008. godine.
Rast zaliha ukazuje na slabost potražnje u SAD-u, što je, pak, posljedica slabosti gospodarstva, pa su cijene nafte u jednom trenutku skliznule na najniže razine od 2002. godine.
Američko, kao i druga najveća svjetska gospodarstva zbog koronakrize uranjaju u recesiju, a pitanje je samo koliko će biti duboka.
Prošloga je tjedna objavljeno da je kinesko gospodarstvo u prvom tromjesečju palo 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je prvi pad drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 1992. godine, kada su se počeli objavljivati ti podaci.
Zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će potražnja za naftom u travnju pasti za 29 milijuna barela dnevno (bpd), na najnižu razinu u 25 godina i na nešto ispod 30 posto globalne potražnje prije izbijanja koronavirusa.
Predviđeni pad potražnje daleko je veći od smanjenja proizvodnje za 9,7 milijuna bpd, koliko su prošloga tjedna dogovorile članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte i partnera, uključujući Rusiju.
Ulagači se nadaju da će i drugi proizvođači, uključujući SAD, smanjiti ponudu za još 10 milijuna barela dnevno, pa bi se proizvodnja mogla smanjiti za ukupno 20 milijuna barela. No neki analitičari smatraju da se taj opseg rezova neće moći dosegnuti.
“Cijene nafte moraju ostati niske kako bi prisilile proizvođače koji nisu okupljeni u kartel na smanjenje proizvodnje”, kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer, misleći pritom na američke proizvođače kojima većina proizvodnje nije profitabilna pri sadašnjim cijenama.
Investitori se nadaju da bi podršku cijenama mogli pružiti planovi ublažavanja mjera izolacije nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump objavio nove smjernice koje predviđaju tri faze postupnog pokretanja gospodarstva.
Ublažavanje restrikcija mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa najavile su i neke europske zemlje.
“Usvoji li još veći dio svjetskog gospodarstva planove ponovnog otvaranja i obnovi li se kakav-takav osjećaj normalnog života, to bi moglo pomoći cijenama nafte da uspostave čvršće temelje u svibnju, uz pomoć proizvodnih rezova OPEC+”, kaže Han Tan, tržišni analitičar iz FXTM.
Podršku cijenama moglo bi pružiti i smanjenje proizvodnje u SAD-u. Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošloga tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 66, što je najveći tjedni pad od 2015. Pritom je broj aktivnih postrojenja zaronio na njih samo 438, najmanje od listopada 2016.
Vrisak.info
