NA SVJETSKIM su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer bi sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu na tržištima, no veći rast cijena spriječilo je jačanje trgovinskih napetosti, što bi moglo izazvati pad potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,1 posto, na 77,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,6 posto, na 69,80 dolara.
Posljedica strahovanja da će sad uvesti sankcije Iranu
Rast cijena nafte ponajviše je posljedica strahovanja da će sankcije SAD-a Iranu smanjiti isporuke ‘crnog zlata’ iz te zemlje.
Ulagači se pribojavaju da će opskrba iranskom naftom biti naglo smanjena uoči stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru u studenom i vremenski se poklopiti s naglim padom proizvodnje u Venezueli.
“Bliži se studeni, rok u kojem kupci moraju udovoljiti američkom zahtjevu vezanom na naftni embargo Iranu, i čini se da su kupci u očekivanju tih mjera već počeli smanjivati kupnju nafte. Uz to, zabrinjava krizna situacija u Venezueli”, tumači Norbert Ruecker iz švicarskog Julius Baera.
Iran je treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i ove je godine tržišta opskrbljivao s oko 2,5 milijuna barela nafte i derivata dnevno, što odgovora oko 2,5 posto globalne potrošnje.
Podršku cijenama pružilo je i izvješće Reutersa o smanjivanju razlike između ponude i potražnje te postupnom topljenje viškova. Tako je obujam neprodane sirove nafte pohranjene u Atlantskom bazenu u proteklih nekoliko tjedana smanjen za dvije trećine, pokazala je Reutersova analiza.
Trgovinske napetosti zauzdavaju rast cijena
No, u drugom dijelu tjedna zaustavljen je uspon cijena nafte jer je ulagače zabrinulo jačanje trgovinskih napetosti nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio povlačenjem SAD-a iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i novim carinama na uvoz kineskih proizvoda.
Ekonomisti se pribojavaju da će sve veće trgovinske zapreke između velikih svjetskih gospodarstava ugroziti globalni gospodarski rast, a time i potražnju za energijom.
“Morate se zapitati mogu li se cijene sirove nafte zadržati na sadašnjoj razini, s obzirom na to da je predsjednik Trump zapodjenuo trgovinski rat protiv EU-a i Kine istodobno”, ističe Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.
Trump je zaoštrio spor s Kinom, poručivši da je spreman već početkom rujna uvesti carine na dodatnih 200 milijardi dolara kineskog uvoza, prije nego što se očekivalo.
Uz to, u intervjuu Bloombergu Trump je kazao i da prijedlog Europske unije u vezi ukidanja carina na automobile nije dovoljno dobar. Pritom je kazao da su trgovinske politike EU-a ‘gotovo isto tako loše kao i kineske’.
Zbog toga su ponovno ojačale zabrinutosti u vezi trgovinskih pitanja, pa su se tržišta našla pod pritiskom.
Broj naftnih postrojenja povećan u SAD-u
Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan po prvi put nakon tri tjedna, za njih dva, na ukupno 862 postrojenja. A to najavljuje rast proizvodnje ‘crnog zlata’ u SAD-u u idućem razdoblju.
Ponajviše zbog trgovinskih tenzija, koje bi mogle izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnju za energijom, analitičari su u kolovozu prvi puta u gotovo godinu dana snizili procjene cijene barela u ovoj godini.
Reutersova anketa, u kojoj je sudjelovalo 45 ekonomista i analitičara, pokazala je da bi prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine mogla iznositi 72,71 dolar, što je 16 centi manje no što su prognozirali u srpnju ali i nešto iznad dosadašnjeg ovogodišnjeg prosjeka od 71,96 dolara. Iduće bi godine, prema njihovoj procjeni, mogla iznositi 72,58 dolara.
Hina
